Ponovimo gradivo: Možete birati između dvije vrste mirovine, koja je bolja?

Unatrag godinu dana, ljudi koji odlaze u mirovinu pred sobom imaju izbor u kojem će sustavu obveznog mirovinskog osiguranja ostvariti mirovinu. U svemu tomu pomoći će vam Središnji registar osiguranika (REGOS), ali konačnu odluku ipak morate donijeti vi.

Mirovinska reforma stupila je na snagu 1. siječnja 2019. godine, a jedna od najvećih novosti je mogućnost izbora mirovine. Osiguranici koji su obvezno osigurani u I. i II. stupu, kao i osiguranici koji su u dobi između 40 i 50 godina dobrovoljno izabrali II. stup imaju pravo u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu izabrati u kojem će sustavu obveznog mirovinskog osiguranja ostvariti mirovinu. Taj izbor morat ćete osobno potpisati i predati ga Središnjem registru osiguranika (REGOS-u).

Ostanak u II. stupu

Ako se osiguranik koji je ostvario staž osiguranja do 1. siječnja 2002. (početak primjene II. stupa) opredijeli za ostvarivanje prava na mirovinu i iz II. stupa (tzv. kombinirana mirovina), starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina iz I. stupa određuje se tako da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do 31. prosinca 2001. određuje kao da je bio osiguran samo u I. stupu (uz dodatak od 27% za mirovinski staž ostvaren do tog trenutka, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž od tog dana do umirovljenja određuje se kao osnovna mirovina (uz dodatak određen u visini od 27% koji se množi s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravon a mirovinu), navode iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

S druge strane, ako osiguranik izabere ostanak u II. stupu, tada se uz priznanje prava na osnovnu mirovinu određuje i mirovina iz II. stupa prema programu mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako se osiguranik koji nije ostvario staž osiguranja do 1. siječnja 2002. opredijeli i za ostvarivanje prava na mirovinu iz II. stupa, starosna i prijevremena starosna mirovina iz I. stupa određuje se kao osnovna mirovina (uz dodatak određen u visini od 27% koji se množi s faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu).

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Samo I. stup

Ako osiguranik istupi iz II. stupa, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje isključivo iz I. stupa s dodatkom na mirovinu od 27%, uz prijenos sredstava s osobnog računa individualne kapitalizirane štednje u I. stup, odnosno u državni proračun.

Korisnici koji su bili obvezno osigurani u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje, a koji u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup) ostvaruju mirovinu određenu u I. stupu kao osnovnu mirovinu, ostvaruju pravo na dodatak na mirovinu u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dodatku na mirovine.

Korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine kojima je u I. stupu određena osnovna mirovina, priznata od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018., određuje se dodatak na osnovnu mirovinu od 1. siječnja 2019., ako je mirovina u isplati, po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.

Korisnici osnovne mirovine koju su ostvarili do 31. prosinca 2018., a imali su utvrđen staž osiguranja s povećanim trajanjem te mirovinu i iz II. stupa, mogu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOMO-a podnijeti zahtjev za određivanje mirovine kao da su bili osigurani samo u I. stupu. Iznimka su korisnici obiteljske mirovine kojima je mirovina određena kao osnovna mirovina, a sredstva s osobnog računa umrlog osiguranika su naslijeđena.

Da pojednostavimo

Ako vam sve ovo iznad napisano zvuči pretjerano komplicirano, bez brige, u stvarnom životu će odabir biti puno lakši. Vaš izbor će se na kraju svesti na uspoređivanje dvije brojke – koliko će vam mirovina iznositi u jednom, a koliko u drugom slučaju. Većina ljudi će odabrati veću brojku, iako se one možda uopće neće puno razlikovati.

Drugi stup je još uvijek relativno mlad. On se danas više isplati ljudima s nešto većim primanjima, odnosno većim doprinosima za II. stup. S druge strane, ljudi s ispodprosječnim i prosječnim plaćama će u 2020. godini, prema našoj procjeni, i dalje birati mirovinu samo iz I. stupa. To je zato što su cijeli radnik vijek uplaćivali doprinose za I. stup, a u II. tek od 2002. godine.

Međutim, kako godine budu odmicale, bit će sve više i više radnika koji su u II. stupu uplaćivali duži niz godina. Elementarna logika nalaže da će stavka mirovine iz II. stupa biti veća, ako ste duže doprinosili i ako je fondovska industrija duže vremena mogla na vaše uplate ostvarivati prinos.

Tko neće dobiti mirovinu iz oba stupa?

U HZMO-u napominju kako se u pojedinim slučajevima neće odrediti mirovina iz oba stupa. To su:

• Osiguraniku mlađem od 55 godina života ili osiguranom kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određuje se invalidska mirovina kao da je bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
• Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina, invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika, ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, određuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
• Član obveznog mirovinskog fonda kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad s pravom na invalidsku mirovinu prema posebnom propisu ili kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti s pravom na invalidsku mirovinu prema ZOMO-u ili posebnom propisu ili koji stekne pravo na privremenu invalidsku mirovinu ostvaruje pravo na mirovinu samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, a sredstva kapitaliziranih doprinosa ostaju na osobnom računu člana obveznog mirovinskog fonda do ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu, starosnu mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
• Članovima obitelji umrlog osiguranika mlađeg od 55 godina života ili osiguranog kraće od 10 godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje određuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski staž umrlog osiguranika, kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti.
• Od 1. siječnja 2019. pri podnošenja zahtjeva za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu omogućen je istup iz obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje (II. stup) i osiguranicima koji su bili obvezno osigurani u oba mirovinska stupa (na dan 1.1.2002.  bili su mlađi od 40 godina). Ako izaberu istup iz II. stupa, mirovina će im se odrediti kao da su bili osigurani samo u I. stupu, s dodatkom od 27%, uz prijenos sredstava s osobnog računa individualne kapitalizirane štednje u I. stup odnosno u državni proračun.