Mirovina iz II. stupa: Ako želite da ju netko od vaših naslijedi, primat ćete znatno manje!

Josip Mihaljević
15. studenoga 2019.
Novosti
A- A+

U Hrvatskoj je trenutačno oko 1,23 milijuna umirovljenika, a mirovinu iz II. stupa prima tek 1.278 osoba. Dijelom zato što je drugi stup još uvijek relativno mlad, a dijelom jer “puni” drugostupaši (oni koji su se zaposlili oko 2002. godine) još uvijek ne odlaze u mirovinu. Mirovinska reforma je ubrzala priljev novih korisnika mirovine koji uzimaju mirovinu iz II. stupa zbog raznih pogodnosti, poput jednokratnog podizanja dijela ušteđevine pri umirovljenju.

Ilustracija (Pixabay)

Od ove godine znatno je povećan broj ljudi koji biraju kombiniranu mirovinu jer je mirovinska reforma i drugostupašima osigurala dodatak od 20,25 posto, piše Vecernji.hr. Takve kombinirane mirovine isplaćuju se iz dva izvora – prvog stupa međugeneracijske solidarnosti tj. I. stupa i individualne kapitalizirane štednje odnosno II. stupa.

Do sada su se takve mirovine, kojih je u Hrvatskoj tek 1.278 “isplatile” ljudima samo s visokim primanjima. To se vidi i po visini njihovih mirovina: osnovne starosne mirovine iz državnog sustava za muške primatelje su oko 5.300, a mirovine žena oko 5.000 kuna. Prijevremene muške su oko 4.700, a prijevremene ženske oko 3.200 kuna. To su mirovine samo iz prvog stupa, na kojih se dodaje prosječnih 830 kuna iz II. stupa.

No, mirovinska reforma je kombinirane mirovine učinila atraktivnijima zbog jednokratne isplate dijela ušteđevine iz II. stupa, dodatka na takve mirovine, ali i vrijeme je učinilo svoje što znači da će u budućnosti stavak mirovine iz II. stupa biti veći – zbog duže štednje u II. stupu koja će rezultirati većim iznosom.

Pazite kada birate kakvu ćete mirovinu iz II. stupa

Donosimo uvjete i "cijenu" jednokratne isplate dijela mirovine iz II. stupa

Sada dolazimo do zanimljivog dijela. U trenutku odlaska u mirovinu osiguranici iz II. stupa pred sobom imaju više opcija. Recimo da ste u II. stupu uštedjeli nekakvih 140.000 kuna što bi mogao biti nekakav prosjek.

Ako želite da netko naslijedi vašu mirovinu iz II. stupa, ona će vama osobno biti manja, ali će se ukupan iznos “protegnuti” i na vaše nasljednike. Večernji list piše kako se većina građana odlučuje na isplatu pojedinačne doživotne mirovine – takva mirovina nema nikakvog nasljednika, a to znatno povećava mjesečni iznos koji će vam se isplaćivati.

Takva pojedinačna doživotna mirovina je na primjeru muškarca od 65 godina s 140.000 kuna ušteđevine bila veća za čak 32 posto od dijeljene doživotne mirovine, koju bi nakon smrti tog osiguranika naslijedila sedam godina mlađa supruga. Kada budete išli u mirovinu, dobro razmislite želite li pojedinačnu doživotnu mirovinu (koja će vam recimo biti 500 kuna mjesečno) ili zajedničku doživotnu mirovinu koja je nasljediva (ali će ona tada biti 340 kuna). Takva zajednička doživotna mirovina isplaćuje se doživotno korisniku mirovine, a nakon vaše smrti doživotno i vašem bračnom partneru.

Što ako odaberete doživotnu pojedinačnu, a umrete dva mjeseca nakon umirovljenja?

Takvu mirovinu najčešće će birati samci bez nasljednika, jer će do kraja svog života raspolagati s većom mirovinom iz II. stupa. No, što se događa ako od vaše prosječne ušteđevine od 140.000 kuna dobijete samo tisuću u dva mjeseca, a nakon toga umrete?

Sredstva će se u tom slučaju rasporediti natrag u II. stup, a vaše novce dobit će netko tko je “nadživio” predviđeno razdoblje primanja mirovine i onda će on od vaše ušteđevine primati svoju mirovinu. Da ne bi naveli samo ovaj primjer, možemo napisati i obrnuti slučaj. Ako se umirovite  kroz neko razdoblje “potrošite” svu ušteđevinu iz vašeg II. stupa, vi ćete i dalje primati isti iznos mirovine iz II. stupa na konto toga što je netko rano umro i ostavio novce u sustavu. To tako mora biti jer nitko sa sigurnošću ne može reći koliko mu je života ostalo. Netko umre 20 godina ranije od prosječne dobi, a netko ju za toliko nadživi.

Zbog toga postoje zaštitni mehanizmi

aktuarska konferencija
Damir Bakić: "Jamči li Republika Hrvatska i dalje za mirovine iz II. stupa?"

Međutim pojedinačna doživotna i zajednička doživotna nisu jedini izbori. Postoje finese poput primanja mirovine iz II. stupa sa zajamčenim razdobljem isplate na 5, 10, 15 ili 20 godina. U slučaju vaše smrti, vaši novci iz II. stupa će se isplaćivati vašem nasljedniku do isteka zajamčenog razdoblja. No, i u tom slučaju će mirovina iz II. stupa biti manja od opcije da ste uzeli pojedinačnu doživotnu mirovinu.

Mirovine iz II. stupa se također usklađuju dva puta godišnje, što znači da će neki ljudi iz II. stupa ako nadžive očekivano trajanje života dobiti i više nego što su ubacili u II. stup.

Očekivana životna dob korisnika računa se prema tablicama smrtnosti koju objavljuje Državni zavod za statistiku. Osobi koja ide u mirovinu sa 65 godina računa se da će živjeti još 21 godinu, prema pravilima aktuarske struke.

Ako mirovinu želite dijeliti, veliku ulogu igra vaša dob i dob vašeg bračnog partnera

Velika rasprava o mirovinskom sustavu: Što je taj II. stup i kako je utjecao na gospodarstvo?

Iz primjera Večernjeg lista kod muškarca do 65 godina čija štednja u II. stupu iznosi 140.000 kuna, pojedinačna doživotna mirovina bi mu bila 500 kuna mjesečno. Kada bi odabrao zajedničku doživotnu mirovinu sa sedam godina mlađom suprugom, II. stup bi mu isplaćivao 340 kuna mjesečno.

Da je kojim slučajem njegova supruga iste dobi kao i on, II. stup bi mu isplaćivao 420 kuna mjesečno. Da je supruga kojim slučajem 15 godina mlađa, mirovina iz II. stupa bi bila oko 280 kuna!

Za simulaciju i određivanje tih svota zadužen je RMOD. Iako u II. stupu formalno ne postoji penalizacija, projekcije vašeg očekivanog životne dobi, kao i vaših nasljednika igraju veliku ulogu.

Mirovina iz II. stupa: Ako želite da ju netko od vaših naslijedi, primat ćete znatno manje!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap