Plenković: U Hrvatskoj nikad veći rast prosječne plaće, nikad veći rast mirovina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije nakon jučerašnje sjednice Vlade na kojoj je ustvrdio kako je u Hrvatskoj na djelu “nikad veći rast mirovina”.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je konferenciju za medije nakon jučerašnje sjednice Vlade – apelirao je građane na cijepljenje, govorio o gospodarskom rastu, komentirao budućnost epidemioloških mjera i anketu Crobarometra.

Neće biti tvrdog zatvaranja

Govoreći o epidemiološkim mjerama, komentirao je izjavu Zorana Milanovića da mjere nemaju smisla i da trebamo krenuti u smjeru Švedske:

” Na sastanku Stožera sam rekao da ukoliko uključimo samo elementarnu logiku, osigurali smo cjepivo za sve, imamo više od 1,1 milijuna doza koje mogu biti primijenjene danas. Sve su pretpostavke tu da se ako se ljudi cijepe i pridržavaju se nošenja maski, prozračivanja i distance, ugroza bi bila puno manja. Ako povećamo cijepljenje, dodatno bi se zaštitili. Hrvatska sigurno neće ići u tvrda zatvaranja, to je jasno kao dan, sada imamo iskustva”, poručio je premijer.

Na pitanje hoćemo li, kao i neke druge europske države, uvoditi sistem covid potvrda na razna javna mjesta i događaje, premijer odgovara da vrlo vjerojatno nećemo:

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

“To je kontra naše filozofije. Sloboda pojedinca, uvažavanje, zdravstvena sigurnost, normalan život, kultura, izlasci navečer, mladost, nema nitko od nas ništa protiv toga. Svaka vrsta takvog ograničenja mora proći test razmjernosti i nediskriminacije bilo koga. Ako nešto budemo radili, mora biti maksimalno pravno utemeljeno prema svima. Zato još uvijek čvrsto vjerujem u razboritost, informiranost i solidarnost hrvatskog čovjeka, jednih prema drugima. Ja to definiram sebi kao samonametnuti dišpet na vlastitu štetu. Nema drugog objašnjena, koja je to logika. Sloboda ponašat se kako bilo, da netko umre i što smo onda napravili? Mi nemamo luksuz demagoga, populista, špekulanata, provokatora. Nemamo taj luksuz. Imamo luksuz opće odgovornosti i donošenja odluka u interesu svih”, poručio je premijer.

“Nikad veći rast prosječne plaće, nikad veći rast mirovina”

Premijer se osvrnuo i na anketu Crobarometra u kojoj se 60 posto ispitanika izjasnilo da ne podržava rad Vlade, a još veći postotak smatra da država ide u krivom smjeru. Građani su u toj anketi kao jedan od krupnijih problema istaknuli nezaposlenost što je premijera ponukalo da kontrira:

“Treba se stvoriti afirmativno opće ozračje. Gledao sam anketu, ispada da je nezaposlenost glavni problem, a u Hrvatskoj nikad veća zaposlenost, nikad veći rast prosječne plaće, nikad veći rast mirovina. Sutra ćete vidjeti rast od oko 16 posto, kako je onda gospodarstvo prvi problem. Trebamo se zapitati kako je to moguće, tko kreira pesimizam?”, upitao se premijer.

Mirovine najviše rasle prije petnaestak godina

Da Hrvatska trenutačno bilježi “nikad veći rast mirovina” jednostavno nije točno. Čak i ako uzmemo politiku Vlade prema kojoj rast mirovina poistovjećuju s usklađivanjem mirovina mirovine su prije dvadesetak godina bilježile puno veća usklađivanja. Naime, usklađivanje je tu da umirovljenicima očuva vrijednost mirovine, odnosno da kupovnu moć u odnosu na radnike i na potrošačke cijene zadrži na istoj razini kao i prije usklađivanja. Rast mirovina bi se isključivo trebao odnositi na povećanja mimo usklađivanja, koja su u Hrvatskoj iznimno rijetka.

Primjerice, od 2016., kada je Plenković osvojio vlast imali smo točno 10 usklađivanja mirovina:

• 2017. – ukupno usklađivanje od 2,75 posto
• 2018. – ukupno usklađivanje od 3,64 posto
• 2019. – ukupno usklađivanje od  3,49 posto
• 2020. – ukupno usklađivanje od 2,11 posto
• 2021. – ukupno usklađivanje od 3,02 posto

Uz sve to, udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći opada tako da umirovljenici u odnosu na radnike postaju sve siromašniji. Uz sve to, premijer nije spomenuo kako se u rast mirovina i plaća mora uračunati i inflacija koja postaje sve veći problem za one s manjim primanjima.

Najveće periode usklađivanja mirovina Hrvatska je zabilježila u 2000-im godinama:

• 2004. – ukupno usklađivanje od 5,65 posto
• 2005. – ukupno usklađivanje od 4,5 posto
• 2006. – ukupno usklađivanje od 4,85 posto
• 2007. – ukupno usklađivanje od 3,9 posto
• 2008. – ukupno usklađivanje od 6,6 posto