Znate li razliku između usklađivanja i povećanja mirovina? Jako je važna!

Josip Mihaljević
10. lipnja 2020.
Novosti
A- A+

Rastu li mirovine kada dođe do usklađivanja? Ako usporedite novi odrezak mirovine s prijašnjim, točno je da ćete vidjeti veći iznos mirovine kada dođe do usklađivanja. No, ta priča je malo kompliciranija, a razlika između takvog rasta mirovine s nekog povećanja trebala bi biti “umirovljenička lektira”.

Foto: Unsplash

Svake godine mirovine se usklađuju dva puta, prvog dana u godini i 1. srpnja. Međutim, umirovljenici taj rast osjete tek par mjeseci kasnije, nakon što se utvrdi za koliko posto ih treba podići.

Za to moraju čekati službene podatke Državnog zavoda za statistiku o stopi promjene indeksa potrošačkih cijena i prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH u odnosu na polugodište koje im prethodi. Tako je prvo usklađivanje ove godine bilo samo 0,7 posto, a promjena potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih se uspoređivala s prijašnjim polugodištem, dakle od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019 godine.

Važno je znati da ćete povećanje na računu nakon što se dogodi usklađivanje lakše vidjeti, nego osjetiti.

Imate više kuna, ali one vrijede isto kao i prije usklađivanja

HDZ program

HDZ-ov program: "Povećat ćemo mirovine za najmanje 10 posto"

Idemo uzeti primjer umirovljenika koji ima točno 2.000 kuna mirovine. Svakoga mjeseca, taj umirovljenik potroši svoju mirovinu i ima neke fiksne troškove. Pojednostavljeno, to izgleda ovako:

  • 500 kuna na hranu
  • 1000 kuna na režije
  • 500 kuna na druge troškove

U šest mjeseci s takvom mirovinom, recimo da poskupe mlijeko, meso, kruh, malo poskupe i režije, a novac tako i tako ima stabilnu inflaciju što znači da gubi vrijednost.

U jednom trenutku, naš hipotetski umirovljenik će za iste fiksne troškove umjesto dosadašnjih 2.000 kuna morati platiti 2.050 kuna.

I zato se događa usklađivanje, da se pokuša očuvati vrijednost mirovine. Iako je narasla za pedeset kuna, taj umirovljenik nije pedeset kuna bogatiji nego samo kaska za porastom cijena oko njega. Poanta je da kupovna moć ostaje ista.

Prema podacima HZMO-a, mirovine su se u ovom mandatu vlade usklađivale za 10,68 posto, a od siječnja 1999. za ukupno 67,44 posto!

Može se dogoditi da uopće ne dođe do porasta cijena, ali da dođe do rasta bruto plaća svih zaposlenih u RH. I tada se treba usklađivati, budući da je umirovljenik ne svojom krivicom u relativnim odnosima postao siromašniji u odnosu na svoje okruženje, a pala mu je takozvana relativna vrijednost mirovine, odnosno udio njegove mirovine u prosječnoj plaći.

Formula usklađivanja gleda koji je od ta dva parametra (rast potrošačkih cijena ili rast bruto plaće svih zaposlenih) povoljnija za umirovljenike, pa je usklađivanje računa prema formuli 70:30 posto u korist onoga što će dovesti do većeg rasta mirovina.

Povećanje je druga priča

Cijene i plaće više, a mirovine iste: Šemper objasnio zašto su rasle samo 0,7 posto

Kada govorimo o povećanju mirovina, nažalost nemamo previše primjera jer se u Hrvatskoj čisto povećanje mirovina dogodilo samo jednom, i to ne svima. Radi se o povećanju najnižih mirovina (oko 260 tisuća korisnika) za 3,13 posto i to relativno nedavno, 1. srpnja 2019. godine. Korisnici najniže mirovine su te godine, kao i svi drugi umirovljenici, dobili oba usklađivanja za 2019. godinu, ali im je mirovina podignuta političkom odlukom.

Važno je napomenuti kako je usklađivanje automatski mehanizam, ugrađen u Zakon o mirovinskom osiguranju, što znači da usklađivanje nikada nije upitno. Doduše, političari su znali zamrznuti usklađivanje u nekoliko navrata, a onda su vraćanje duga umirovljenicima predstavljali kao povišicu.

Čista povišica pak je pitanje o kojem odlučuje Vlada i to povećanje ide neovisno uz dva usklađivanja koja moraju ići svake godine.

Vratimo se na primjer umirovljenika koji ima 2.000 kuna mirovinu i koji je kroz usklađivanje dobio 50 kuna veću mirovinu jer su narasle potrošačke cijene (ili bruto plaća svih zaposlenih u RH). Kada bismo njemu išli dati čistu povišicu, on bi morao na tih 50 kuna dobiti još onoliko koliko mu politika da. Zauzvrat bi bilo korisno da rast mirovine temeljem usklađivanja prestanemo smatrati povećanjem ili rastom budući da se radi o mehanizmu koji mirovinu nastoji očuvati, a ne povećati.

Hrvatski jezični portal riječ ‘očuvati‘ definira kao “spasiti što od uništenja, spasiti što od propadanja“, dok bi ‘povećanje‘ definiraju kao “porast količine ili veličine“, a svaki umirovljenik bi trebao znati razliku između te dvije stvari.