Na mirovinski sustav sve se teže osloniti, zbog čega se uvodi i osobna EU štednja

Hrvatski mirovinski fondovi uskoro bi mogli dobiti konkurenciju iz inozemstva. Naime, Europska unija stvara sustav prekogranične mirovinske štednje, odnosno radi na uvođenju paneuropskog proizvoda osobnih mirovina. Riječ je novom modelu dobrovoljne mirovinske štednje dostupne svim građanima EU.

Još 2014. godine pokrenut je konzorcij s ciljem osnivanja paneuropskog mirovinskog programa za znanstvene istraživače. Istraživačima koji rade na međunarodnim znanstvenim projektima i često sele iz jedne zemlje u drugu na taj je način omogućeno da ostanu vezani uz jedan mirovinski fond.

Za građane koji rade i borave u inozemstvu

No, takvi bi fondovi bili namijenjeni svim građanima na području Europske unije.

“Radi se o prijedlogu koji će štedišama omogućiti prenosivost štednje po svim zemljama Europske unije, kao i prekogranično upravljanje mirovinskim fondovima od strane društava za upravljanje, a na području EU, te je inicijativa zanimljiva za građane koji određeno vrijeme rade i borave u inozemstvu” –  ističu iz Udruge koja okuplja hrvatska društva za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO), piše T portal. 

Cilj je postaviti jednostavniji mirovinski plan s transparentnim troškovima i lakšim prijenosom preko granica, bez obzira u kojoj se državi nalazili. Takve fondove moći će nuditi osiguravajuća društva, banke, strukovni mirovinski fondovi, investicijska društva i upravitelji imovinom.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Osobna mirovina kao izlaz

Zanimljivo je da će paneuropski mirovinski programi djelovati izvan nacionalnog mirovinskog sustava što znači da se u Hrvatskoj na njih neće primjenjivati odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju. U konačnici, oni osiguravaju veći izbor i hrvatskim građanima, a njihova primjena bit će ujednačena, kao i solventnost , upravljanje i rizik uz transparentnost ulaganja.

Na našem tržištu trenutno djeluje 29 mirovinskih fondova u III. mirovinskom stupu u kojima štedi 345.000 građana. Otvoreni dobrovoljni fondovi raspolažu s imovinom od 4,1 milijarde kuna, dok je u zatvorenima još 900 milijuna kuna.

Dio je to plana stvaranja osobnih mirovina, na čiju se važnost sve više ukazuje, jer se na socijalne sustave sve teže osloniti, prvenstveno zbog malenih mirovina. Kako bi ovakav oblik dobrovoljne štednje bio što privlačniji građanima, bit će uvedene porezne olakšice.