Mirovinski fondovi očekuju niže prinose u budućnosti: “Moramo mijenjati paradigmu i poslovanje”

Josip Mihaljević
2. lipnja 2021.
Novosti
A- A+

Mirovinski fondovi diljem svijeta pa tako i naši u srednjem roku očekuju poprilično niže prinose na svoja ulaganja i primorani su mijenjati ulagačku politiku.

stednja

Foto: Unsplash

Rekordno niske kamatne stope i rekordno visoka dionička tržišta predstavljaju problem za mirovinske fondove diljem svijeta, piše poslovni.hr. Konsenzus je da će u narednom razdoblju sve teže biti ostvariti dosadašnju razinu prinosa pa fondovi diljem svijeta moraju mijenjati ulagačku politiku.

Problem pogađa i domaće fondove kojima je zadatak štedišama II. stupa kroz ulaganja povećati buduće mirovine, ali u problemu je i najveći državni investicijski fond na svijetu, onaj norveški, koji je svojim građanima u prosjeku osigurao 200 tisuća dolara mirovinske štednje. Prvi čovjek norveškog ‘Naftnog fonda’ Nicolai Tangen izjavio je nedavno kako fond raspolaže s imovinom od 1,3 bilijuna dolara te očekuje kako u budućnosti neće moći isporučiti dosadašnje stope prinosa. Od osnutka fonda bilježe godišnji prinos od 4,42 posto, a u zadnjem desetljeću imaju sjajne rezultate ulaganja:

“Sada imamo rekordno niske kamatne stope i rekordno visoka dionička tržišta. S obzirom da su rekordno nisko, kamatne stope ne mogu ići još prema dolje”, kazao je Tangen za Reuters.

Prošle godine su počeli ulagati u projekte obnovljivih izvora energije, a drugačiju taktiku morat će potražiti i domaći mirovinski fondovi. Prema posljednjim podacima Hanfe, naši mirovinci uložili su 60 posto svoje imovine  u državne obveznice. Podsjetimo, u drugom stupu građani su uštedjeli oko 119 milijardi kuna.

“Nije izgledno ostvarivanje prinosa kakvi su zabilježeni u prošlom razdoblju”

Iz Hanfe su tako za Poslovni komentirali kako nije izgledno ostvarivanje prinosa na obveznička ulaganja kakve smo imali u proteklom razdoblju te poručuju da bi prinosi u dugom roku mogli ostati na relativno nižim razinama. S druge strane, financijska tržišta imaju povećanu kolebljivost, a u pitanje se dovode postojeće razine cijena koje su na rekordno visokim razinama i teško je očekivati značajniji rast.

Mirovinci rješenje vide u drugim klasama imovine pored obveznica i dionica. Posljednjih nekoliko godina sve se manje ulaže u obveznice, a sve više u dionice i investicijske fondove.

Iz Udruge za upravljanje mirovinskim fondovima (UMFO) ističu kako mirovinci izbjegavaju ulagati u instrumente s negativnim prinosom. S druge strane, imaju zakonsku obavezu ulagati dobar dio imovine u državne obveznice koje sada bilježe povijesno niske prinose.

vlada
Vlada prihvatila izvješća mirovinskih fondova za 2020.: "Prinosi osiguravaju veće mirovine iz II. stupa"

“Stoga su u situaciji niskih prinosa na državne obveznici mirovinski fondovi primorani mijenjati paradigmu i svoje poslovanje diversificirati i usmjeriti na ulaganja koja nude više očekivane prinose. U skladu s time, a unutar limita, podiže se alokacija u dionički dio portfelja te u alternativne klase imovine što uključuje private equity, venture capital fondove, ulaganje u nekretnine, infrastrukturu, sirovine i hedge fondove”, istaknuli su iz UMFO-a.

 

 

Mirovinski fondovi očekuju niže prinose u budućnosti: “Moramo mijenjati paradigmu i poslovanje”
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap