Korisnik ostao bez socijalne pomoći: Uložio je 500 eura u narodne obveznice

Korisnik socijalne pomoći od 208 eura mjesečno uložio je 500 eura u narodne obveznice i zaradio dvaput po 18 eura kamata. Sada će ostati bez socijalne pomoći, a možda će morati i vratiti sve dosadašnje isplate zajamčene minimalne naknade. Zavod za socijalni rad kao prihod tretira svih uloženih 500 eura, premda je riječ o štednji. Matematičar Toni Milun upozorava da nigdje ne piše kako korisnici socijalnih pomoći ne smiju ulagati novac. Iz dvaju ministarstava nisu baš znali pojasniti ovaj slučaj.

Jedan korisnik zajamčene minimalne naknade od 208 eura ostao je bez socijalne pomoći, zato što je uložio 500 eura ušteđevine u narodne obveznice. Kupio ih je u ožujku 2023. i dva puta dobio kamate po 18 eura, ukupno 36 eura, uz povrat uloženih 500 eura nakon dvije godine. Na ovaj slučaj upozorio je matematičar Toni Milun, pitajući imaju li korisnici socijalnih davanja pravo ulagati u državne vrijednosne papire. Umirovljenici često ulažu u trezorske zapise, ne bi li zaradili koji euro, a među njima je i gospođa Milica, o čemu više ovdje.

Nigdje ne piše da nemaju pravo ulagati

Centar za socijalni rad zaključuje da je ovaj korisnik ostvario prihod koji prelazi iznos naknade i da gubi pravo na socijalnu pomoć. Da bi stvar bila gora, možda će čak trebati vratiti dosadašnje isplaćene naknade, iako je korisnik pokušao objasniti da je tih 500 eura stekao odricanjem i štednjom. Problematično je, navodi Milun, što u rješenju koje je izdao Hrvatski zavod za socijalni rad nigdje ne piše da je ostvario prihod od 36 eura od kamata, već piše da je ostvario prihod od 500 eura. To pak nije točno, ističe poznati matematičar, i dodaje da bi u uvjetima za ulaganje u državne vrijednosnice trebalo jasno stajati da primatelji određenih vrsta socijalne pomoći nemaju pravo na kamate ili dohotke od ulaganja.

Ministarstvo financija i Ministarstvo rada odgovornost prebacuju jedni na druge. Iz Ministarstva financija kažu da ovaj slučaj ‘nema veze s ulaganjem u vrijednosno papire, već s pitanjima kriterija za ostvarivanje prava na isplatu zajamčene minimalne naknade i ostalih socijalnih primanja’, piše Novilist.hr. Iz Ministarstva rada i socijalne politike odgovaraju da u nadležnosti sustava socijalne skrbi nije ulaganje u narodne obveznice i trezorske zapise te ne raspolažu informacijama tko nema pravo ulagati u njih.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Doista, nigdje ne piše da korisnici socijalnih pomoći ne bi mogli ulagati u državne vrijednosnice. Nije im zabranjeno ulagati, ali problem nastaje kod isplate kamate na obveznice ili trezorce te povrata uloženog novca koji Centar za socijalnu skrb smatra prihodom. Umirovljenici s malom mirovinom imaju na raspolaganju nekoliko vrsta pomoći na raspolaganju, o čemu smo pisali ovdje.

Zarada je 36 eura, a ne 500 eura

Matematičar Toni Milun predlaže da se primjeni članak 29. Zakona o socijalnoj skrbi prema kojemu je država samo trebala od iznosa zajamčene minimalne naknade korisniku odbiti prinos koji je ostvario na narodnim obveznicima. U konkretnom slučaju, od 208 eura, koliko iznosi zajamčena minimalna naknada, trebalo je odbiti 36 eura zarade koju je ostvario od prinosa na obveznice, i korisniku isplatiti 172 eura, a ne mu oduzeti pravo na naknadu jer se povrat uloženih 500 eura ne smatra prihodom, ističe Milun i napominje da je prihod samo prinos na obveznicu, odnosno 36 eura.

Iz Ministarstvu rada i socijalne politike pojašnjavaju da ako korisnik raspolaže prihodima ili imovinom koji prelaze zakonom propisani cenzus, pravo na naknadu prestaje, bez obzira na izvor tih sredstava. Dodaju da korisnik koji nije zadovoljan odlukom Hrvatskog zavoda za socijalni rad može uložiti žalbu Ministarstvu rada te, u slučaju da nije zadovoljan rješenjem po žalbi, zaštitu u smislu ocjene zakonitosti može tražiti kod Upravnog suda.

– Neka se ministarstva dogovore koji primatelji socijalnih naknada ne smiju ulagati u narodne obveznice ni trezorske zapise, niti ostvarivati ikakav prihod od ulaganja na tržišta kapitala. I to je vrlo jednostavno rješenje, zaključuje financijski stručnjak Toni Milun.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.