Koliki dio mirovine će se moći naslijediti? Već sad se priča da će biti manje od 50 posto

Josip Mihaljević
9. studenoga 2020.
Novosti
A- A+

Vladin ‘Nacionalni plan oporavka i otpornosti’ u sebi krije i novi model obiteljskih mirovina. O njemu smo pisali prošloga tjedna, a prema najnovijim informacijama nasljeđivanje bi moglo početi već 2022. godine! S druge strane, spekulira se da se nikako neće moći naslijediti 50 posto mirovine preminulog bračnog partnera, no izračuni pokazuju da bi i s manjim postotcima ljudi imali značajan porast prihoda.

Foto: Unsplash

Prošloga tjedna pisali smo o nacrtu ‘Nacionalnog plana oporavka i otpornosti’, ključnog dokumenta za povlačenje 9,4 milijarde eura iz europskog Fonda za oporavak nakon krize. Ambiciozan je to dokument koji donosi promjene u “problematičnim” cjelinama poput pravosuđa, gospodarstva, obrazovanja, zdravstva, sigurnosti, ali i socijalnoj zaštiti koja pokriva područje mirovina.

Prema nacrtu tog dokumenta, Vlada bi u ovom mandatu, kao i što su obećali prije izbora, trebala uvesti pravedniji model obiteljskih mirovina. Spominjala se mogućnost da bi umirovljenici mogli zadržati svoje mirovine i nasljeđivati 50 posto mirovine supružnika što je jedan od najglasnijih zahtjeva brojnih umirovljenika diljem zemlje.

Već se snižavaju očekivanja – neće se moći naslijediti pola mirovine?

Odlične vijesti za umirovljenike: Procurili detalji o novom modelu obiteljske mirovine!

Jutarnji list objavio je danas detalje o tomu što možemo očekivati po pitanju nasljeđivanja mirovina.

Novi bi se model mogao uvesti najranije 2022. godine. Radna skupina koja će raditi na izradi zakonskog rješenja samo što se nije oformila, a baš na obiteljskim mirovinama trebala bi raditi cijelu 2021. godinu. Do kraja godine prijedlog bi trebao biti na stolu, spreman za implementaciju u 2022. godini, iako ne bi trebalo čuditi da se takav projekt uvede u predzadnjoj ili zadnjoj godini mandata (do 2024. godine).

Jedan od zadataka radne skupine bit će i određivanje koji se točno postotak mirovine može naslijediti, a Jutarnji list neslužbeno doznaje da iznos od 50 posto nije realan.

Tu bi se sigurno radilo o milijardama kuna za ionako već napregnuti mirovinski sustav (dakle, sredstva bi se trebala osigurati u proračunu), a nasljeđivanje mirovina bi čak u najjeftinijoj varijanti porezne obveznike koštalo više milijarde kuna godišnje.

Imovinski cenzus bi mogao odrediti postotak nasljeđivanja

Šemper: Obiteljske mirovine najveća su nepravda mirovinskog sustava

Model nasljeđivanja trebao bi sa sobom vući i imovinski cenzus, sličan onima u drugim zemljama Europske unije koje imaju mogućnost nasljeđivanja mirovina.

Tako bi se mirovina mogla naslijediti samo ako mjesečni prihodi ne prelaze određeni cenzus (ne bi imali smisla da netko s mirovinom od 5.000 kuna nasljeđuje dodatnih 2.000 kuna mirovine).

Ako ste jedan od 217 tisuća korisnika obiteljske mirovine koliko ih imamo u Hrvatskoj, novi model bi vam omogućio i rad do polovice punog radnog vremena.

Danas, ako ste primatelj obiteljske mirovine i odete u radni odnos, mirovina vam se automatski obustavlja.

Primjer izračuna

Mirovinsko nam nije moglo otprilike izračunati mirovinu jer je formula za izračun prekomplicirana

Prosječna mirovina u Hrvatskoj danas iznosi 2.560 kuna. Kada bismo imali model koji bi dopuštao nasljeđivanje 30 posto mirovine preminulog bračnog partnera, koji je također primao prosječnu mirovinu, preživjeli partneru bi mirovina narasla za 768 kuna te bi skočila na 3.328 kuna. Možda se ne čini previše, no s tim skokom bi efektivno preskočili liniju siromaštva koja iznosi 2.710 kuna!

Prema trenutačnom modelu, preživjeli bračni partner bira između svoje mirovine i 70 posto mirovine preminulog supruga.

To vodi do toga da se ljudi nerijetko odriču vlastite zarađene mirovine, jer im je i tih 70 posto tuđe mirovine ponekad veće od njihove cijele zarađene.

Idemo vidjeti na primjeru udovice koja ima prosječnu mirovinu (2.560 kuna) i njenog supruga koji je imao okruglih 5.000 kuna mirovine. U postojećem modelu, žena se odriče svoje mirovine jer tada može primati 3.500 kuna (70 posto od suprugove).

Kada bi još na to dodali mogućnost nasljeđivanja mirovine, ona bi mogla zadržati svoju mirovinu od 2.560 kuna i naslijediti 30 posto mirovine supruga (1.500) kuna pa bi joj prihodi narasli na 4.060 kuna, odnosno imala bi 560 kuna veću mirovinu nego što ju može imati danas.

Koliki dio mirovine će se moći naslijediti? Već sad se priča da će biti manje od 50 posto
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap