Kako prepoznati i zaštititi se od internetskih prijevara? Policija je objavila sve na jednom mjestu

Sve je više zabilježenih online prijevara, ali i njihovih vrsta. Kako bi tome stala na kraj, policija je pokrenula akciju ‘SafetyNet – bitka za sigurnost’ u kojoj detaljno opisuju vrste prijevara te daju savjete kako ih izbjeći. Uz to, nude i razne alate za pomoć u slučaju da netko postane žrtva prevaranata.

Prevaranti pronalaze sve domišljatije načine da izvuku osobne podatke, pa i novac od lakovjernih građana. Nedavno smo pisali o lažnim mailovima o povratu novca za medicinsku skrb na koje je upozorio HZZO, a i na našoj Facebook stranici se pojavilo nekoliko sumnjivih komentara koji su dio prijevare, o čemu možete više čitati ovdje.

Samo u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj lani su zabilježili 196 kaznenih djela računalne prijevare. U 2021. godini je zabilježeno 117 takvih nedjela. Iz policije ističu da se sve više ovakvih prijevara veže uz to što građani sve više obavljaju razne svakodnevne poslove online. Brojne spam poruke, lažni mailovi i stranice koje samo nalikuju na originalne lako mogu zbuniti građane.

Stoga je PU splitsko-dalmatinska pokrenula kampanju SafetyNet – Bitka za sigurnost, kojom želi informirati javnost o najčešćim pojavama i oblicima prijevara na internetu. S obzirom na način izvršenja prijevare, one se dijele na mnogo različitih vrsta.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Brojne vrste prijevara

Prva je krađa identiteta, koja se pak dijeli na vishing, phishing i smishing. Vishing je telefonska prijevara u kojoj prevarant žrtvu uvjerava i nagovara da joj otkrije svoje osobne, bankovne ili sigurnosne podatke te da joj uplati novac. Phishing ima isti cilj, ali se vrši lažnim mailovima, dok smishingom prevaranti nastoje doći do podataka žrtava putem SMS poruka ili poruka na društvenim mrežama.

U slučaju CEO ili direktorske prijevare počinitelji se predstavljaju da su rukovoditelji ili nadređeni u organizaciji ili tvrtki i prijevarom navode djelatnike da uplate novčani iznos na njihov račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa.

BEC (Business Email Compromise) prijevara ili prijevara s računima obično znači da se počinitelji predstavljaju da su klijenti/dobavljači i navode djelatnike trgovačkog društva da plate buduće račune na drugi bankovni račun.

Čuvajte se lažne e-pošte

Prevaranti se često koriste lažnom e-poštom banaka (ili tvrtki za dostavu) s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada neka osoba klikne na poveznicu, koriste razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica banke ili neke tvrtke uz nekoliko sitnih razlika.

Aktualni oblik ovih prijevara je i kad građani oglašavaju prodaju putem oglasnika. Počinitelji potom od žrtava informacije o računu, kreditnoj kartici, kako bi “uplatili” traženi iznos za  oglašeni predmet. Recimo, na internetskom oglasniku, na oglas o prodaji artikla se javio potencijalni kupac te poslao link za upis podataka o bankovnoj kartici, u svrhu “izvršenja uplate”. No umjesto uplate za kupnju artikla, prodavaču je korištenjem podataka njegove bankovne kartice, počinitelj s bankovnog računa izvršio dvije transakcije prema platformi za trgovinu kriptovalutama.

Još jedna vrsta prijevare su tzv. romantične prevare gdje se počinitelji pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene mreže ili mailove za uspostavljanje kontakta.

Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute, a počinitelji daju “izvrsnu” lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.

Česti su i ransomware hakerski napadi na računala i podatke, što obično znači onemogućavanje pristupa podacima, dok istovremeno žrtvama šalju ucjenjivačke poruke kojima traže uplatu iznosa u kriptovalutama. Žrtve takvih prijevara su građani, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, a cilj prevaranata je pribavljanje protupravne financijske koristi.

Korisni savjeti

Kako ne bi sami postali žrtve kaznenog djela, policija je podijelila nekoliko korisnih savjeta. Svakako je potrebno pročitati obavijesti i savjete pružatelja usluge kupnje ili prodaje, za sigurnu kupnju putem njihove stranice. Prilikom prodaje dovoljno je poslati samo IBAN te ime i prezime, ali nikako CVC/CVV kod (koji se nalazi na poleđini bankovne kartice), niti kartični PIN ili lozinku za online bankarstvo.

Policija savjetuje građanima da ne šalju novac na nepoznate račune bez prethodne provjere te da budu sumnjičavi prema  ponudama za unosne investicijske mogućnosti, poput dionica, obveznica, kriptovaluta, plemenitih metala i

Na internetskim stranicama CERT-a i društvenim mrežama svakodnevno se objavljuju materijali edukativnog sadržaja,  za zaštitu od napada i prijevara. Informacije o različitim oblicima internetskih prijevara te savjete kako se zaštiti, možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva policije i na YouTube kanalu MUP-a. Pomoć pri kibernetičkim napadima možete zatražiti pomoću online alata koji se naziva Kripto šerif.