Palijativnu skrb u Hrvatskoj, prema procjenama, treba između 26.000 i 46.000 bolesnika, a za ove pacijente u bolnicama postoji samo 477 kreveta i još 62 kreveta u stacionarima. Saborske zastupnice Socijaldemokrata odgovorile su na upit udruge ‘La Verna’ o izbornim aktivnostima na polju palijative. One su poručile da je nužno povećati financijska davanja za palijativnu skrb, a napominju i kako treba mijenjati sustav, ali i uspostaviti nacionalno tijelo koje će u suradnji s Ministarstvom zdravstva kreirati sustav palijativne skrbi kakav zaslužuju građani
Palijativna skrb | Unsplash
Palijativna skrb u našoj zemlji nije zadovoljavajuća. Previše je bolesnika za koje je osigurano premalo mjesta, nedostaje volontera, a postoje i drugi problemi. Na sve ovo su upozorile dvije saborske zastupnice Socijaldemokrata, a iznijele su i neke svoje prijedloge.
Socijaldemokrati odgovorili na probleme palijative
Palijativna skrb potrebna je za 50 do čak 89 posto svih umirućih, odnosno ovakvu vrstu pomoći u našoj zemlji treba između 26.000 i 46.000 bolesnika, prema podacima Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u RH za razdoblje 2017. – 2020. Problem se javlja s premalim brojem smještaja, premalim brojem volontera, a osim toga, u timovima su zaposleni samo liječnici i medicinske sestre, a trebali bi biti i socijalni radnici, psiholozi, fizioterapeuti i duhovnici, o čemu smo pisali i u ovom tekstu.
Dok je u rujnu premijer Andrej Plenković u Saboru priznao kako nam je palijativna skrb na niskim granama i naglasio da je to prioritet u zdravstvu, a sada su i zastupnice Socijaldemokrata upozorile na probleme palijativne skrbe. Tako su Romana Nikolić i Katica Glamuzina te Katija Ćulav, specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja odgovorile na upitnik koji je Udruga ‘La Verna’ poslala svim strankama kako bi saznala hoće li političke stranke u svoje izborne programe i aktivnosti uvrstiti pitanje palijativne skrbi.
Otkrile su tako da je potrebno povećati financijska davanja države i lokalnih vlasti za palijativnu skrb, a dodale su i kako se razvoj palijative odvija iznimno sporo, iako je riječ o osnovnom ljudskom pravu. Dodaju i kako su Socijaldemokrati u svom programu iznijeli rješenja koja su orijentirana prema razvoju optimalne skrbi za najugroženije skupine u društvu.
Potrebno je mijenjati sustav
– Mobilni palijativni timovi suočavaju se, pak, s nedostatkom odgovarajućeg prostora i opreme, standardnim operativnim procedurama, registar palijativnih bolesnika nije uspostavljen, a brza linija za njih nikada nije zaživjela. Osim toga što se pacijenti i njihove obitelji suočavaju s kompliciranim terapijama, preopterećenim zdravstvenim radnicima, manjkavim uvjetima, bore se i s enormnim i kompliciranim administrativnim preprekama. Situacija je ponižavajuća za pacijente, ali i neodrživa za liječnike i medicinske sestre koji se bave palijativnom skrbi, poručuju iz stranke na svojoj stranici.
Dodaju i kako je nužno mijenjati sustav, ali i da je nužno uspostaviti nacionalno tijelo koje će u suradnji s Ministarstvom zdravstva kreirati sustav palijativne skrbi kakav zaslužuju građani. Jednako tako, u planu im je i kategorizirati Domove za starije i nemoćne. Kažu kako će omogućiti kroz njihove smještajne kapacitete povećanje standarda zdravstvene zaštite unutar domova koji bi mogli primati na skrb zahtjevnije pacijente. Također, smatraju kako je nužno osigurati psihološku podršku pacijentima i njihovim obiteljima, ali i pružateljima usluga.
– Nadamo se da će taj plan zaživjeti i bez obzira na to što možda neće biti spreman za sadašnje palijativne pacijente, može biti spreman za buduće, otkrili su na kraju.
