I ovo je moguće: Hrvatska po plaćama u zdravstvu i socijali sustigla Sloveniju

U javnom sektoru, osobito u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Hrvatska je krajem 2024. godine po visini neto plaća sustigla ili čak nadmašila Sloveniju. No uz takav skok dolazi i upozorenje na moguće fiskalne rizike, s obzirom na razliku u gospodarskoj snazi dviju zemalja.

Hrvatske neto plaće u zdravstvu i socijalnoj skrbi u četvrtom tromjesečju 2024. godine bile su veće nego u Sloveniji, iako ta zemlja ima znatno viši BDP po stanovniku i općenito razvijenije gospodarstvo. Pokazuje to analiza dr. sc. Danijela Nestića s Ekonomskog instituta Zagreb, temeljena na usporedivim službenim statističkim podacima iz obje zemlje.

Plaće u bolnicama u Hrvatskoj i Sloveniji gotovo izjednačene

Prema analizi, prosječna neto plaća u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Hrvatskoj iznosila je 1.762 eura, što je za oko tri posto više nego u Sloveniji, gdje je iznosila 1.711 eura. U podsektoru bolnica plaće su bile gotovo identične – 2.023 eura u Hrvatskoj nasuprot 2.016 eura u Sloveniji. U djelatnostima medicinske i stomatološke prakse više su bile u Sloveniji, ali u ostalim zdravstvenim djelatnostima prednost je na hrvatskoj strani. Inače, prije dvije godine liječničke udruge tražile su da se njihova radna prava reguliraju odvojeno od ostalih javnih službi, o čemu ih je podržali gotovo 80 posto građana. O tome više možete pročitati ovdje.

U djelatnostima socijalne skrbi podaci su mješoviti. U socijalnoj skrbi sa smještajem plaće su bile vrlo slične – 1.278 eura u Hrvatskoj i 1.266 eura u Sloveniji. Međutim, u socijalnoj skrbi bez smještaja prednost je imala Slovenija, s prosječnom plaćom od 1.264 eura, dok je u Hrvatskoj iznosila 1.023 eura.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Za razliku od Slovenije, u kojoj su plaće u javnom sektoru razmjerno blizu prosječnih plaća u gospodarstvu, Hrvatska je otišla znatno dalje. Tako su u Hrvatskoj plaće u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi čak 30 posto veće od prosjeka plaća u cijelom gospodarstvu, dok su u Sloveniji veće tek 3,7 posto.

Usporedba s privatnim sektorom dodatno pojačava razliku. U Hrvatskoj su plaće u zdravstvu i socijalnoj skrbi 44 posto više od onih u prerađivačkoj industriji, dok su u Sloveniji gotovo jednake.

Posljednje dvije godine snažan rast plaća u Hrvatskoj

Jedan od ključnih razloga približavanja, odnosno preuzimanja prednosti Hrvatske u visini plaća u javnom sektoru, leži u vrlo snažnom rastu plaća u posljednje dvije godine. Između siječnja 2023. i siječnja 2025. nominalne plaće u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi u Hrvatskoj porasle su za 36,7 posto, a realno, uz korekciju za inflaciju, za 26,3 posto. U Sloveniji su u istom razdoblju rasle 14,4 posto nominalno, odnosno 8,5 posto realno.

Rast plaća rezultat je niza odluka koje su kulminirale reformom sustava koeficijenata 2024. godine. Osnovica je povećavana više puta, a nove uredbe dodatno su povećale plaće u velikom broju djelatnosti.

Snažan rast plaća u javnom sektoru odrazio se i na državne financije. Prema procjenama u analizi, izdaci za naknade zaposlenima na razini opće države u 2024. iznosili su 13,2 posto BDP-a, što Hrvatsku svrstava na drugo mjesto u EU, odmah iza Danske. Ispred je i Belgije i Finske, iako su to zemlje s višim BDP-om i tradicijom razvijenih javnih sustava. U Sloveniji su ti izdaci znatno niži – oko 10 posto BDP-a.

– Može se ocijeniti da Hrvatska po svojim kapacitetima upravljanja javnim sredstvima ne pripada ovom krugu zemalja i da postoji rizik da sredstva uložena u plaće neće rezultirati kvalitetom javnih usluga koja bi opravdala ovako velika izdvajanja, ističe Nestić.

U analizi se također uspoređuju i druge glavne djelatnosti javnog sektora. U Hrvatskoj su krajem 2024. plaće u obrazovanju bile gotovo izjednačene s onima u Sloveniji (1.528 eura naspram 1.527 eura), dok su plaće u javnoj upravi bile tek 6,9 posto niže nego u Sloveniji.

Javna uprava u Hrvatskoj ima 26 posto veće plaće od prosjeka gospodarstva

Značajnija je razlika u odnosu tih plaća prema prosjeku gospodarstva. U Hrvatskoj su plaće u obrazovanju bile 12,7 posto iznad prosjeka, dok su u Sloveniji bile 7,5 posto ispod. U javnoj upravi su u Hrvatskoj bile 26,2 posto iznad prosjeka, a u Sloveniji 10,9 posto iznad.

S obzirom na razinu razvijenosti, takva pozicija javnog sektora u Hrvatskoj otvara pitanje dugoročne fiskalne održivosti, posebno u kontekstu sporijeg rasta produktivnosti i manjeg kapaciteta privatnog sektora.

Plaće u hrvatskom zdravstvu i socijalnoj skrbi krajem 2024. dosegnule su ili premašile razine u Sloveniji. Usporedno, plaće u industriji i ostatku privatnog sektora u Hrvatskoj i dalje zaostaju, što upućuje na neravnotežu između javnog i privatnog sektora i otvara pitanja fiskalne održivosti ako gospodarski rast ne bude mogao pratiti takvu dinamiku javne potrošnje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.