Hrvatska ustraje na privatizaciji mirovinskog sustava, iako je od nje odustalo čak 18 zemalja

Jasmina Grgurić
5. studenoga 2018.
Novosti
A- A+

Kada se pročita najnovija studija Međunarodne organizacije rada, nameće se pitanje zbog čega Hrvatska ustraje na modelu drugog mirovinskog stupa. Naime, čak 18 od 30 zemalja koje su potpuno ili djelomično privatizirale svoj mirovinski sustav vratilo ga je u javni sektor. Dok kao razloge navode velike fiskalne i administrativne troškove te najvažnije – nesigurnost mirovina – naša Vlada razmišlja o jačanju drugog mirovinskog stupa.

Foto: Pexels

Da je privatizacija mirovinskog sustava, koja je u Hrvatskoj svoje nedostatke pokazala kroz drugi mirovinski stup, zapravo promašaj, pokazuje i najnovija studija Međunarodne organizacije rada (MOR). Njezino istraživanje “Poništavanje mirovinske privatizacije – ponovna izgradnja javnih mirovinskih sustava u Istočnoj Europi i Latinskoj Americi” pokazuje zanimljive podatke.

U razdoblju od 1981. do 2014. godine, 30 zemalja potpuno je ili djelomično privatiziralo javne mirovinske sustave, među kojima je i Hrvatska, dok su prve to učinile Čile. Pritom, MOR ističe kako je riječ o vrlo malom broju zemalja koje su pokleknule pred pritiscima svjetskih financijskih organizacija (Svjetska banka) i mirovinskih fondova.

Nismo ni na zadanih 40 posto mirovine u udjelu plaće

Da su se ovakvi privatizirani mirovinski sustavi pokazali neuspješnim, dokazuje i kako ih je do danas, 2018. godine, čak 18 od tih 30 zemalja ponovno učinilo javnim, dakle njih 60 posto. Kao razlog, navele su negativne socijalne i ekonomske učinke. Da je ovaj privatizacijski eksperiment propao, ne čudi već u samom startu zato što je vođen prije svega gospodarskim rastom, ali ne i osiguranjem građana u starosti.

Željko Garača
Doktor ekonomije raskrinkao mirovinski sustav: "Pljačka epskih razmjera, ovo nadilazi ukupnu štetu privatizacije!"

Konkretno, razlozi za odustajanje od privatiziranih mirovinskih sustava su visoki fiskalni i administrativni troškovi, niska pokrivenost i korist te najvažnije, nepredvidivost mirovina zbog rizika na tržištu kapitala. Zanimljivo, većina zemalja odustala je od privatizacije u vrijeme recesije 2007. i 2008. godine kada su nedostaci postali jasno vidljivi.

Međunarodna organizacija rada podsjeća kako je mirovinski sustav obaveza svake Vlade da spriječi siromaštvo u starosti. To znači osiguravanje minimalnih sredstava, prema kojima je preporuka da mirovine ne iznose manje od 40 posto prosječne plaće, dok je kod nas 38 posto, što je među najnižim postocima tranzicijskih zemalja. Usporedbe radi, u Slovačkoj mirovina iznosi 62 posto prosječne plaće. Hrvatska je među zemljama potpisnicama koje su ratificirale MOR-ovu Konvenciju o najnižim standardima socijalne sigurnosti krajem 2001. godine te time pristala na zadani postotak. Međutim, 17 godina kasnije mirovine njezinih građana i dalje nisu na navedenoj minimalnoj razini, unatoč uvođenju drugog mirovinskog stupa od 2002. godine.

Trošak od 6,5 milijardi kuna

Također, tu je i tranzicijski trošak koji Hrvatska plaća za prelazak na dvostupni mirovinski sustav, kao dio 17 milijardi kuna godišnje koliko nedostaje za isplatu mirovina. U taj deficit ulazi i tranzicijski trošak od 6,5 milijardi kuna, a tu je i onaj za povlaštene mirovine od oko 5,5 milijardi, stoga je stvarni gubitak pet milijardi kuna.

Dodatak od 27 posto dobivaju i osnovne mirovine, za drugi stup 20,25 %!

MOR ističe kako ni jedna napredna industrijska demokratska zemlja svoj javni mirovinski sustav nije zamijenila privatnim. Ipak, u zemljama u razvoju privatizacija je predstavljena kao rješenje za starenje populacije, čime se s godinama nije postiglo ništa. Međunarodna organizacija rada predlaže stoga zemljama koje to nisu učinile da mirovinski sustav reformom vrate u javni, za što je potrebno svega nekoliko mjeseci.

Unatoč svim pokazateljima koji govore kako je od privatnog mirovinskog sustava profitirao jedino financijski sektor, Hrvatska ostaje pri modelu drugog mirovinskog stupa. Jedini ustupak koji je u sklopu mirovinske reforme napravljen je da će građani osigurani u oba mirovinska stupa imati pravo na dodatak od 20,25 posto na staž ostvaren od 2002. godine otkako je uveden drugi mirovinski stup, a do tada će imati kao i “prvostupaši” dodatak od 27 posto. No, tu je i plan jačanja drugog mirovinskog stupa postepenim povećanjem doprinosa sa sadašnjih pet posto.

 

 

Hrvatska ustraje na privatizaciji mirovinskog sustava, iako je od nje odustalo čak 18 zemalja
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap