Hrvatska peta po stopi siromaštva u Europi: “Velik problem slijedi i nakon završetka krize”
Siromaštvo se definira kao nemogućnost zadovoljavanja nekih osnovnih materijalnih potreba, a Hrvatska je na petom mjestu po stopi siromaštva u Europi. Najveći dio siromašnih u Hrvatskoj čine umirovljenici.
Foto: Unsplash
“Siromaštvo se definira kao nemogućnost zadovoljavanja nekih osnovnih materijalnih potreba”, kazao je za Dnevnik.hr Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik s Instituta za javne financije. Većini umirovljenika je ta definicija uglavnom nepotrebna jer siromaštvo osjete na svojoj koži čim odu u mirovinu i ako ne osvoje na lotu, osjećaju ga do kraja života.
Posljednji podaci otkrivaju da se trećina građana izjašnjava da teško spajaju kraj s krajem.
“Mi smo negdje peti, šesti u Europi. Iznad nas su Bugarska, Rumunjska, ali čak i razmjerno bogata Španjolska i nešto manje bogata Grčka. S tim da se ne trebamo fiksirati samo na razinu siromaštva nego koliko socijalni transferi i mirovine ublažavaju siromaštvo. Kad Hrvatska ne bi imala sustav socijalne pomoći, kad ne bi imala sustav mirovine, onda bi stopa siromaštva bila mnogo viša, viša od 40 posto”, kazao je Bejaković.
Marković: “Čeka nas problem i nakon krize”
U pandemijskoj godini očekivao se velik skok stope siromaštva, ali do nje nije došlo jer nisu padale socijalne naknade, barem ne u onoj mjeri koliko je kriza uzrokovala, a nije došlo ni do većeg rasta nezaposlenosti, kazao je Nedjeljko Marković, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.
“Mogla bi se dogoditi čak jedna paradoksalna stvar – da je došlo do ublažavanja siromaštva, ako se sjetimo da je to relativno siromaštvo. Siromašni su bili i prije u razmjerno lošem položaju, ako je netko izgubio onda su izgubili bogati pa je zbog toga moglo doći do nečeg što se zove kompresija pa bi se siromaštvo moglo naizgled smanjiti što je naravno krivo”, objašnjava Marković.
Marković smatra kako nas čeka veliki problem i nakon završetka krize.
“Imat ćemo velik broj onih koji su propustili prilike 2020. i 2021., a tu prije svega mislim na mlade. Na one koji su trebali dobiti prvo radno mjesto, na samohrane roditelje i njihovu djecu”, smatra Marković.
Pet posto građana trajno ovisno o pomoći
Statistički podaci kažu da već godinama oko pet posto građana prima različite oblike pomoći i o njima trajno ovise. Tu je još i 15 posto onih koji uz različite naknade dodatno zarađuju, bilo to privremeno, povremeno ili na nepuno radno vrijeme.
“Tih 20 posto građana, već zadnjih više od 20 godina, su u riziku od siromaštva. Drugim riječima, oni imaju nešto prihoda, ali taj prihod im ne omogućava puno sudjelovanje u društvu”, smatra Marković.
Mnogi umirovljenici zbog siromaštva jedu nekvalitetno, a to povlači i zdravstvene posljedice. Bez prebijene kune u džepu ne mogu sudjelovati u normalnim aktivnostima poput odlaska na večeru u restoran, odlaska u kinu pa sve više postaju isključeni iz društva.
“Neke stvari koje su možda pred jednu ili dvije generacije bile odraz luksuza kao što je recimo perilica rublja ili televizor u boji danas su potpuno normalne i ako ih nemate kod kuće smatrate se siromašnim”, kazao je Bejaković.
