Najnoviji podaci Eurostata pokazuju koliko su članice Europske unije povećale socijalna davanja u prošloj pandemijskoj u odnosu na 2019. godinu. Hrvatska ne stoji najbolje. Od nje je lošija jedino imućna Švedska koja lockdown lani nije ni imala, a njezini ugroženi građani već u startu dobivaju pet puta veće iznose.
Foto: Unsplash
Osim bogate Švedske, Hrvatska je zemlja koja je u pandemijskoj 2020. godini najmanje povećala socijalna davanja za ugrožene skupine svojih stanovnika, među kojima su i starije osobe. Inače, sve zemlje imaju povećanje u odnosu na 2019. godinu, a ona se kreću od 4 posto u Švedskoj do 28 posto na Malti, dok Hrvatska bilježi samo pet posto više izdavanja.
Slovenci dobivaju više, Bugari i Mađari manje…
Generalno, prema ukupnom izdvajanju za socijalna davanja ne stojimo toliko loše u postotku. Od ukupnog BDP-a Hrvatska za socijalna davanja izdvaja gotovo 25 posto, što je prema najnovijim podacima Eurostata svrstava negdje u zlatnu sredinu među članicama Europske unije.
No, kada gledamo u iznosima, puno smo slabiji jer po stanovniku takav postotak od BDP-a iznosi manje od 3.000 eura po stanovniku. Lani je na socijalna davanja potrošeno oko 11 milijardi eura. Za usporedbu, od nas po povećanju jedino lošija Švedska izdvaja čak 13 tisuća eura po stanovniku.
Susjedna Slovenija izdvaja gotovo jednako kao i mi, ali na manji broj stanovnika izdvajanje je dvostruko veće, 5.500 eura po osobi. Više od nas dobivaju i stanovnici Češke i Poljske, a manje od nas izdvajaju Bugarska i Mađarska, pokazuju podaci Eurostata.
Norveška, Danska i Austrija najjače socijalne države
Eurostat socijalnu zaštitu prati kroz izdvajanja za starije osobe, zdravlje, invalidne skupine, djecu i obitelj, veterane, nezaposlene, socijalno isključene te stanovanje. Najviše sredstava u svim zemljama odlazi na stariju populaciju i zdravstvenu zaštitu.
Dok Francuska, Austrija i Italija izdvajaju najveći udio BDP-a na pomaganje ranjivim skupinama, po iznosima najjače socijalne države su Norveška sa 18.000 eura po stanovniku, Danska sa 17 tisuća eura i Austrija koja izdvaja 14 tisuća eura o stanovniku.
Da je Hrvatska covid dodatak umirovljenicima isplatila još prošle, a ne ove godine, svakako se ne bi nalazila na samom dnu tablice, jer je za tu mjeru izdvojeno oko 700 milijuna kuna. Također, od ove godine je počela i isplata nacionalne naknada za starije osobe, a nedavno je povećan i cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje.
