Više od petine Hrvata u riziku od siromaštva – najpogođeniji su umirovljenici

Hrvatska je i dalje iznad europskog prosjeka po udjelu stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prema novim podacima Eurostata za 2024., takav rizik prijeti svakom petom građaninu, a posebno su pogođeni umirovljenici s mirovinama daleko ispod razine dostojne za život.

Eurostat je krajem travnja objavio najnovije podatke o udjelu stanovništva u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u državama članicama EU. Prema tim podacima, u 2024. godini 21 posto stanovnika Europske unije bilo je u toj kategoriji, dok je u Hrvatskoj udio iznosio 20,7 posto. Iako Hrvatska ne prednjači, nalazi se iznad prosjeka EU i iza sebe ostavlja samo nešto siromašnije zemlje.

Najniže stope bilježe Češka (11,3 %), Slovenija (13,0 %) i Nizozemska (14,0 %), dok su s druge strane ljestvice Bugarska (30,3 %), Rumunjska, Grčka i Španjolska, gdje siromaštvo i socijalna isključenost pogađaju više od četvrtine stanovništva. Takvi podaci pokazuju da se Hrvatska ne uspijeva značajnije udaljiti od skupine zemalja koje i dalje imaju ozbiljne probleme s ekonomskom nejednakošću.

U rizik od siromaštva ulaze osobe čiji su prihodi ispod 60 posto medijanskog nacionalnog dohotka, ali i oni koji žive u kućanstvima s vrlo niskom radnom aktivnošću te u uvjetima ozbiljne materijalne i socijalne deprivacije. U Hrvatskoj je osobito izražena pojava siromaštva u starijoj životnoj dobi, ponajprije među umirovljenicima koji nemaju dodatne izvore prihoda.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Mirovine daleko od dostojanstvenog života

Prema podacima HZMO-a za ožujak 2025. (isplata u travnju), prosječna mirovina za korisnike koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju – bez međunarodnih ugovora – iznosi 642,10 eura. To je tek 45,3 posto prosječne netoplaće u Hrvatskoj za veljaču 2025., koja iznosi 1.416 eura.

Zabrinjava podatak da više od 272 tisuće umirovljenika prima najnižu mirovinu, koja u prosjeku iznosi samo 408,68 eura. Riječ je o iznosu kojim je teško pokriti osnovne troškove života – stanarinu, režije, hranu i lijekove – a kamoli osigurati dostojanstvenu starost.

I među onima koji su radili cijeli radni vijek situacija nije bitno bolja. Umirovljenici s više od 40 godina staža, njih oko 94 tisuće, u prosjeku primaju 939,62 eura mjesečno – što je 66,4 posto prosječne neto plaće. Iako je to iznad praga siromaštva, i dalje nije dovoljno za sigurnu i mirnu starost, osobito ako osoba živi sama i nema drugih izvora prihoda.

U takvim uvjetima nije neobično što mnogi stariji građani prijavljuju da ne mogu redovito kupovati lijekove, platiti sve račune na vrijeme ili priuštiti grijanje u zimskim mjesecima. Mirovina postaje sredstvo preživljavanja, umjesto zaslužene nagrade za desetljeća rada.

Starenje stanovništva povećava pritisak na sustav

Hrvatska je među najstarijim državama članicama EU – udio osoba starijih od 65 godina iz godine u godinu raste, dok broj zaposlenih stagnira ili opada. Takva demografska kretanja dodatno opterećuju ionako napregnut mirovinski sustav, o čemu smo već pisali ovdje.

Zbog toga se već sada postavlja pitanje održivosti sustava u godinama koje dolaze. Ako se ne poduzmu ozbiljne promjene – povećanje najnižih mirovina, bolja usmjerenost socijalnih politika, te dugoročne mjere za jačanje mirovinske štednje – rizik od siromaštva među starijima će i dalje rasti. Umirovljenici su posebno ranjiva skupina jer većina njih nema mogućnost povećanja prihoda.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.