Hrvati najviše troše na ono što najviše poskupljuje: Umirovljenici su pritom najugroženiji

Hrvati najviše svojih primanja troše na hranu, gorivo i režije. No, plaće realno ne prate rast inflacije, što se kasnije odražava na mirovine. U riziku od siromaštva je, prema podacima EU, čak 29,7 posto umirovljenika, a iz umirovljeničkih udruga ističu kako je 75 posto mirovina ispod linije siromaštva. Troškovi bi mogli biti i veći najesen, kad se očekuje poskupljenje struje i plina.

Hrvatski građani većinu svojih primanja troše na hranu, stanovanje i režije te gorivo. Upravo su te stvari najviše i poskupjele. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene su u lipnju ove godine bile 12,3 posto više nego prošlogodišnjeg lipnja, s time da su cijene goriva u istom razdoblju porasle za 19,2 posto, hrane za 18,3 posto, a cijene stanovanja i komunalija za 9,7 posto.

Prema podacima Eurostata, hrvatska kućanstva troše više od 40 posto svojih prihoda na hranu (21,4 posto) te na stanovanje i režije (19,4 posto). Prosjek potrošnje kućanstava za hranu u Europskoj uniji je 14,8 posto, dok više od nas troše samo Rumunji, Letonci i Estonci. Što se tiče utroška za stanovanje i režije, manje od nas izdvajaju samo u Litvi, Malti, Cipru i Rumunjskoj.

Inače, ekonomisti računaju da se u siromašnijim državama više izdvaja za hranu. Bugarska, Hrvatska, Rumunjska i Grčka su među članicama EU u kojima se najviše izdvaja za hranu, što i ne čudi, jer imaju i najmanji BDP po glavi stanovnika. U bogatijim državama ljudi manje troše na hranu, jer prvo nastoje podmiriti upravo te troškove, dok ostatak novca raspoređuju na druge stavke, piše Index.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Poskupljenje hrane veće od inflacije

Rast cijena hrane puno je veći od službene procijenjene stope inflacija, jer inflacija mjeri rast troškova u svim kategorijama, a potom ih ponderira prema prosjeku njihova udjela u konačnim troškovima. DZS procjenjuje da kategorija “Hrana i bezalkoholna pića” čini 25,93 posto konačne procjene indeksa inflacije. Iako su cijene hrane u proteklih godinu dana narasle za 18,3 posto, statistika pokazuje kako su one 2015. narasle još i više – čak 26,5 posto.

Sudeći po najavama poskupljenja plina i električne energije, koje bi trebalo biti na snazi već od listopada, moguće je kako će inflacija u kategoriji “Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva”, rasti još i više na godišnjoj razini kako vrijeme bude odmicalo. To znači da će troškovi za hranu i režije ubuduće imati još veći udjel u ukupnim troškovima kućanstava u Hrvatskoj, čime će najpogođeniji biti, dakako, najsiromašniji.

Umirovljenici još siromašniji

Čak 20,9 posto stanovnika Hrvatske u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti, a pogotovo se to odnosi na umirovljenike i nezaposlene. Prema podacima Europske komisije, rizik od siromaštva među umirovljenicima u Hrvatskoj iznosi 29,7 posto i među većima je na razini Unije. Po tom je pitanju gore samo u Estoniji, Litvi, Latviji i Bugarskoj. Iz umirovljeničkih udruga upozoravaju kako ispod linije siromaštva živi čak 75 posto hrvatskih umirovljenika.

Osim toga, Hrvatska je najgora zemlja u Europi za nezaposlene, a mahom su to osobe pred mirovinu. Čak 80,6 posto građana koji žive u kućanstvima u kojima nitko nije zaposlen je u riziku od siromaštva, što je neslavan rekord u EU.

No, zbog inflacije realne plaće u Hrvatskoj padaju iz mjeseca u mjesec, čime se smanjuje i kupovna moć. Slična je stvar i s mirovinama, koje se usklađuju dvaput godišnje. Iako je prosječna plaća nominalno narasla na 7.711 kuna, što je ušlo i u izračun za usklađivanje mirovina, koji iznosi 6,18 posto, DZS navodi kako je realna plaća zapravo pala za 4,1 posto. S obzirom na to da je udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći svega 37,28 posto, jasno je kako se inflacija, osim rasta cijena, odražava na kućne budžete najsiromašnijeg dijela populacije, mahom umirovljenika.