Evo zašto se kod cenzusa za dodatak gleda bruto, a ne neto mirovina
Dodatak na mirovinu isplaćen je krajem listopada umirovljenicima s mirovinom koja ne prelazi 700 eura, ali pritom se gleda bruto, a ne neto iznos mirovine. Primjerice, umirovljenik na račun dobije 680 eura, ali nema pravo na dodatak ako mu zbog poreza i prireza mirovina prelazi 700 eura. Željko Šemper objašnjava da bi, bez obzira je li cenzus iskazan u brutu ili netu, uvijek netko ostao na samoj granici ili izvan nje.
Foto: Unsplash
Umirovljenica Jasna, o kojoj smo pisali prije tjedan dana, ostala je neugodno iznenađena kada je shvatila da ju je isplata dodatka na mirovine u listopadu jednostavno zaobišla. Naime, Vladino jednokratno novčano primanje isplaćeno je svim umirovljenicima s mirovinama do 700 eura. Kakao je Jasnina mirovina 680 eura, nije joj bilo jasno zašto je izostavljena. Ipak, i sama je pomislila da razlog možda leži u razlici između bruto i neto mirovine.
‘Umirovljenici ne žive od bruta, nego od neta’
Doista, kako su nam potvrdili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, gleda se bruto, a ne neto, iako to Vlada nigdje decidirano u svojim odlukama o isplati novčanih pomoći ne navodi. Peh za umirovljenicu Jasnu je u tomu što njezina mirovina za svega jedan jedini euro prelazi cenzus od 700 eura, s obzirom na to da na mirovinu plaća porez i prirez.
– Sve u svemu, totalno razočarenje. Penzioneri žive od neta, a ne od bruta, rekla nam je tada gospođa Jasna nakon što smo je obavijestili da su njezine sumnje točne.
Zašto se gleda burto, a ne ne neto, pojasnio je ekonomski stručnjak Željko Šemper.
Šemper: Uvijek bi netko bio na granici i izvan cenzusa
– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kod svake isplate mirovina koristi pojam ukupno mirovinsko primanje, što je zapravo bruto mirovina, a tek za potrebe statistike izračunava prosječnu neto mirovinu radi komparacije s neto plaćom. Tako su im organizirane i baze podataka i tehnologija obrade podataka. Ono što je bitno je činjenica da negdje mora biti granica cenzusa i uvijek netko ostane izvan cenzusa, pojašnjava Šemper.
Kada bi cenzus bio izražen u neto plaći, dodaje, onda bi on bio 680 eura neto, a ne 700 bruto. To znači da varijanta s neto cenzusom ne bi mogla smanjiti štetu koju su pretrpjeli umirovljenici s graničnom mirovinom, jer bi se na njoj uvijek netko nalazio.
Podsjetimo, umirovljenici s inozemnom mirovinom moraju se prijaviti do 30. studenoga kako bi ostvarili pravo na dodatak. Kako se prijaviti možete pročitati na poveznici.
