Europska komisija 'oribala' Hrvatsku: Smeta im rušenje mirovinske reforme

Europska komisija jučer je objavila dokument u kojem ocjenjuje provođenje strukturnih reformi u 2019. godini. Iako su pohvalili smanjivanje javnog duga i obrazovnu reformu, smatraju da smo postigli tek ograničen napredak, a jedna od stvari koja im je zasmetala je i rušenje mirovinske reforme.

Europska komisija objavila je dokument na osamdesetak stranica u kojem ocjenjuju pomake koje je Hrvatska ostvarila u 2019. godini. Tvrde da smo postigli “ograničen napredak” u provedbi preporuka za prošlu godinu. Prema njihovim riječima, tek smo prošle godine ekonomiju podigli na razdoblje u kojoj je bila prije krize.

Pohvalili su smanjivanje državnog duga, smanjivanje vanjskih neravnoteža zahvaljujući suficitu, smanjivanje nezaposlenosti i obrazovnu reformu.

S druge strane, kritizirali su rušenje mirovinske reforme. Komisija smatra da bi trebali ubrzati i održati zamah reformi bez ukidanja već donesenih reformskih mjera.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Odustajanje od mirovinske reforme kao trn u oku

Evo što su rekli o mirovinskom sustavu:

“Rano je umirovljenje još uvijek raširena pojava, dok je radni vijek u Hrvatskoj među najkraćima u EU-u, što u velikoj mjeri nepovoljno utječe na mirovine. Osobe starije od 65 godina izložene su znatno većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u usporedbi s ostatkom stanovništva,
ali i s prosjekom EU-a. Hrvatska je odustala od nekih važnih elemenata reformiranog mirovinskog sustava kojima je trebalo produljiti radni vijek, što nije pridonijelo rješavanju tog pitanja”, stoji u izvješću.

Sabor je 2018. godine donio paket mirovinske reforme koji je promijenio šest mirovinskih zakona, ali su sindikati već iduće godine ukinuli odredbe koje se odnose na povećanje dobi za umirovljenje. Čini se da je Komisiji upravo to trn u oku.

“Ukinuti su ključni elementi nedavne mirovinske reforme čiji je cilj bio produljenje radnog vijeka (čak i prije provedbe), a nisu najavljene nikakve vjerodostojne protumjere. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju utvrđena je osnovna dob za umirovljenje s navršenih 65 godina od 2030., što je niže i od planirane dobi za umirovljenje prije odustajanja od reforme”, poručili su.

Razina siromaštva pada, ali je i dalje iznad prosjeka EU

Komisija također navodi kako je rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u padu, ali je i dalje veći od prosjeka EU-a. U Hrvatskoj je u riziku od siromaštva 24,8%, dok je prosjek EU 21,9 posto.

“Malo je korisnika minimalne naknade, a njezina je razina ispod prosjeka EU-a. (…)

Općenito, kupovna moć hrvatskih kućanstava među najnižima je u EU i od 2008. se povećala za samo tri postotna boda, što upućuje na visoke troškove života”, stoji u dokumentu.

Istaknuli su i činjenicu da su žene izložene većem riziku od siromaštva. Podaci pokazuju da žene ne sudjeluju na tržištu rada jer su izložene odgovornosti skrbi za druge i rade neplaćene kućanske poslove. Statistike iz 2015. otkrivaju da trećina žena u Hrvatskoj nekoliko dana tjedno skrbi o starijim osobama ili rodbini s invaliditetom, što je među najvišim udjelima u EU.

Sve to utječe na mirovinu:

“S obzirom na veliku razliku u očekivanom trajanju života između žena i muškaraca, niža uobičajena dob umirovljenja u odnosu na muškarce otežava rješavanje pitanja adekvatnosti mirovina za žene”, stoji u dokumentu.