Europa traži rad umirovljenika, ali i da razdvojimo zarađene i povlaštene mirovine!

Europska komisija u Zagrebu je predstavila novi Izvještaj o starenju te nam izdala deset preporuka u vezi mirovinskog sustava. Uz konstataciju da su hrvatske mirovine najniže u EU u odnosu na plaću, uz rizik da starije osobe nećemo moći zaštititi od siromaštva, jedna od preporuka je i širenje prava umirovljenika na rad, što je ministar Marko Pavić i obećao uvesti kroz mirovinsku reformu.

Europska komisija u svom zagrebačkom uredu u utorak je predstavila najnoviji godišnji izvještaj o starenju i održivosti mirovina (The 2018. Ageing report) pri čemu nam je izdala nove preporuke.

Kada za 40 godina ode u mirovinu, Hrvat koji je počeo raditi 2016. godine imat će 16 posto manju mirovinu od sadašnjih umirovljenika sa 40 godina staža, pokazuje najnoviji godišnji izvještaj Europske komisije o starenju i primjerenosti mirovina. Veći pad mirovina od hrvatskih mogu očekivati samo Rumunji i Poljaci. Zadržavanje sadašnjih mirovinskih primanja očekuje se u Austriji i Sloveniji, a lagano povećanje u Njemačkoj i Danskoj, piše Večernji list.

Pravo rada umirovljenicima uz zadržavanje mirovine

Ettore Marchetti iz Glavne uprave Europske komisije istaknuo je kako su hrvatske mirovine danas najniže u EU u odnosu na plaću, uz rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva, dok je Ben Deboeck napomenuo  da projicirani pad javnih izdataka s više od 10 na nešto manje od 7 posto BDP-a nije održiv sa socijalnog i političkog aspekta. Projekcije Europske komisije pokazuju da će i zbrojene mirovine iz javnog prvog i privatnog drugog stupa biti niže od postojećih mjereno njihovim udjelom u plaćama. U tim projekcijama nije predviđena isplata dodatka na mirovine od 27 posto za mirovine drugog stupa, jer takva obaveza nije predviđena zakonom.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Također, procjenjuju da će Hrvatska u idućih pola stoljeća ostati bez 800 tisuća radno aktivnih osoba, pri čemu će se broj starijih od 65 godina udvostručiti, a smanjiti broj mladih i djece. Kada je u pitanju Hrvatska, Europska komisija u Izvješću je iznijela deset reformskih poteza vezanih za mirovine:

1. Promjena zakona kako bi se omogućilo zapošljavanje umirovljenika
2. Ubrzanje povećanja dobi za odlazak u mirovinu
3. Jača penalizacija prijevremenih mirovina
4. Preispitivanje posebnih programa koji nude prijevremeno umirovljenje
5. Promjene u sustavu beneficiranog staža
6. Uvođenje djelomičnih mirovina razmjerno uplatama
7. Podjela minimalne mirovine na zarađeni dio i dio koji bi pripao socijalnoj mirovini
8. Podjela povlaštenih mirovina na zarađeni i povlašteni dio
9. Prikupljanje doprinosa na sve oblike rada
10. Poboljšanja drugog stupa

Povećati mirovine i umirovljenike uključiti na tržište rada

Ministar rada i mirovinskog sustava, Marko Pavić u nekoliko je navrata već istaknuo kako će slijediti dio ovih preporuka kroz nadolazeću mirovinsku reformu. Tako je i ovoga puta ponovio da će reformom biti više obuhvaćeni budući umirovljenici, ali da će se potražiti i način kako povećati mirovine za postojeće umirovljenike te ih uključiti što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine. Također, s radom su već počele radne skupine za izmjenu mirovinskog zakona te uvjeta za beneficirani radni staž, a uskoro će početi i treća, vezana uz drugi mirovinski stup. Prijedlozi bi se u saborskoj proceduri trebali naći već u rujnu, a promjene zakonski stupiti na snagu od 1. siječnja 2018. godine.

Cilj reforme je i povećanje godina radnog staža sa sadašnjih 30,7 u prosjeku na 40, što je usko vezano uz visinu mirovinskih primanja. Naime, prosječna europska mirovina iznosi više od polovine prihoda na kraju radnog vijeka, 58 posto. Po zemljama, raspon se kreće od više od 80 posto plaće u Luksemburgu ili 70 posto u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj pa do manje od 40 posto u Hrvatskoj i Irskoj.