Doznajemo koliko Hrvata ni nakon 65. nije otišlo u mirovinu, nego i dalje rade

Jasmina Grgurić Zanze
23. svibnja 2020.
Novosti
A- A+

Zahvaljujući sindikalnoj inicijativi “67 je previše” Hrvati neće morati raditi nakon 65. godine. Ipak, država takav rad potiče pa oni koji žele i imaju mogućnosti mogu nastaviti raditi sve do 70. godine. Za to će biti i nagrađeni bonusom na mirovinu od 0,34 posto po mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada. No, koliko uopće osoba koristi takvu mogućnost u Hrvatskoj?

Među radnicima starijim od 65. godina najviše je znanstvenika Ilustracija: Unsplash

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima 16.241 radnika starijih od 65 godina. Riječ je o svega jedan posto ukupno zaposlenih građana, njih oko 1,52 milijuna. No, dobar dio njih ipak je u mirovini u kojoj nastavlja raditi tek do polovine radnog vremena. Naravno, neki rade i puno vrijeme, pri čemu im se mirovina privremeno obustavlja. Ipak, ima i onih koji u nju nikada nisu ni otišli.

Realna brojka između pet i deset tisuća radnika

Naime, statistika u radnike ubraja i umirovljenike zaposlene do polovine radnog vremena, koji je oko 12.000. Ipak, pogrešno bi bilo zaključiti kako samo ovih preostalih oko 4.000 nastavlja raditi i nakon 65. godine, a da nikada nisu otišli u mirovinu. Razlog leži u tome što među zaposlenim umirovljenicima ima i onih koji su mlađi od 65, poput prijevremeno umirovljenih, dugogodišnjih osiguranika te žena u ranoj starosnoj mirovini.

prodavačica prodaje ribe na tržnici
Kriza utječe i na umirovljenike koji rade: Čak ih je 600 ostalo bez posla!

Realan broj zasigurno se kreće između pet i deset tisuća, čime radnici stariji od 65 koji nikada nisu išli u mirovinu čine tek 0,5 posto ukupne radne snage. Zanimljivo je pritom vidjeti njihovu strukturu po djelatnostima, ali i spolu.

Od svih 16.241 radnika starijih od 65 godina, samo je 5.153 žena, dok ostalih 70 posto čine muškarci.

Kada gledamo prema djelatnostima, stariji od 65 godina nastavljaju raditi najviše u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih 2.496. Druga najbrojnija kategorija koja okuplja “starce” je trgovina, gdje ih je 2.265. Slijedi prerađivačka industrija s 1.793 njih, a zatim zdravstvena zaštita i socijalna skrb kao najpoželjnija grana za radnike starije od 65 godina, s njih 1.486. Na petom mjestu je građevinarstvo (1.379 zaposlenih starijih od 65) dok ih je oko 1.200 u poljoprivredi.

Rad u starosti primamljiviji u javnom sektoru

Možemo tako zaključiti da su stariji radnici poželjni tamo gdje općenito nedostaje radne snage, najviše znanstvenika, trgovaca, liječnika, građevinaca…

Nastavak rada nakon 65. godine zvuči primamljivije u javnom, nego u privatnom sektoru, no koliko ih je u kojem, nije poznat podatak.

Mrkva i batina: Kako do 32 posto veće mirovine samo na temelju dobi?

“U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u službenoj statistici osiguranika ne vode se podatci i istraživanja vezano uz poslovne subjekte i prema vlasničkoj strukturi, nego prema godinama, osnovama osiguranja, djelatnostima, spolu, županijama i područnim službama. Na dan 31.03.2020. broj osiguranika bez obzira na radno vrijeme  (određeno/neodređeno/puno/nepuno) u dobi od 65 i više godina bio je 16.241 gdje je uključen i dio osiguranika koji rade i primaju mirovinu” – pojasnili su nam iz HZMO-a.

 

Copy link
Powered by Social Snap