Doznajemo koliko Hrvata ni nakon 65. nije otišlo u mirovinu, nego i dalje rade

Zahvaljujući sindikalnoj inicijativi “67 je previše” Hrvati neće morati raditi nakon 65. godine. Ipak, država takav rad potiče pa oni koji žele i imaju mogućnosti mogu nastaviti raditi sve do 70. godine. Za to će biti i nagrađeni bonusom na mirovinu od 0,34 posto po mjesecu duljeg ostanka u svijetu rada. No, koliko uopće osoba koristi takvu mogućnost u Hrvatskoj?

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska ima 16.241 radnika starijih od 65 godina. Riječ je o svega jedan posto ukupno zaposlenih građana, njih oko 1,52 milijuna. No, dobar dio njih ipak je u mirovini u kojoj nastavlja raditi tek do polovine radnog vremena. Naravno, neki rade i puno vrijeme, pri čemu im se mirovina privremeno obustavlja. Ipak, ima i onih koji u nju nikada nisu ni otišli.

Realna brojka između pet i deset tisuća radnika

Naime, statistika u radnike ubraja i umirovljenike zaposlene do polovine radnog vremena, koji je oko 12.000. Ipak, pogrešno bi bilo zaključiti kako samo ovih preostalih oko 4.000 nastavlja raditi i nakon 65. godine, a da nikada nisu otišli u mirovinu. Razlog leži u tome što među zaposlenim umirovljenicima ima i onih koji su mlađi od 65, poput prijevremeno umirovljenih, dugogodišnjih osiguranika te žena u ranoj starosnoj mirovini.

Realan broj zasigurno se kreće između pet i deset tisuća, čime radnici stariji od 65 koji nikada nisu išli u mirovinu čine tek 0,5 posto ukupne radne snage. Zanimljivo je pritom vidjeti njihovu strukturu po djelatnostima, ali i spolu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Od svih 16.241 radnika starijih od 65 godina, samo je 5.153 žena, dok ostalih 70 posto čine muškarci.

Kada gledamo prema djelatnostima, stariji od 65 godina nastavljaju raditi najviše u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, njih 2.496. Druga najbrojnija kategorija koja okuplja “starce” je trgovina, gdje ih je 2.265. Slijedi prerađivačka industrija s 1.793 njih, a zatim zdravstvena zaštita i socijalna skrb kao najpoželjnija grana za radnike starije od 65 godina, s njih 1.486. Na petom mjestu je građevinarstvo (1.379 zaposlenih starijih od 65) dok ih je oko 1.200 u poljoprivredi.

Rad u starosti primamljiviji u javnom sektoru

Možemo tako zaključiti da su stariji radnici poželjni tamo gdje općenito nedostaje radne snage, najviše znanstvenika, trgovaca, liječnika, građevinaca…

Nastavak rada nakon 65. godine zvuči primamljivije u javnom, nego u privatnom sektoru, no koliko ih je u kojem, nije poznat podatak.

Mrkva i batina: Kako do 32 posto veće mirovine samo na temelju dobi?

“U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u službenoj statistici osiguranika ne vode se podatci i istraživanja vezano uz poslovne subjekte i prema vlasničkoj strukturi, nego prema godinama, osnovama osiguranja, djelatnostima, spolu, županijama i područnim službama. Na dan 31.03.2020. broj osiguranika bez obzira na radno vrijeme  (određeno/neodređeno/puno/nepuno) u dobi od 65 i više godina bio je 16.241 gdje je uključen i dio osiguranika koji rade i primaju mirovinu” – pojasnili su nam iz HZMO-a.