Danijel Nestić objasnio zašto je veća penalizacija pravednija za umirovljenike

Josip Mihaljević
21. svibnja 2019.
Novosti
A- A+

Studio 24sata jučer je ugostio Danijela Nestića s Ekonomskog instituta. U zanimljivoj raspravi o uspjehu sindikalne referendumske inicijative, mirovinskoj sustavu i budućnosti mirovina, Nestić je nastupio poprilično centristički, ne zauzimajući zaraćene strane sindikata ili Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Snimak zaslona: N1 Televizija

Danijel Nestić s Ekonomskog instituta znanstvenu je karijeru posvetio radu na mirovinskim sustavima. Jučer je bio gost u studiju 24sata gdje je razgovarao o najnovijim aktualnostima oko mirovinskog sustava.

Naglasio je kako volju naroda treba poštovati, ali i naglasio da ćemo prije ili kasnije opet morati razgovarati o dužem radu. Za sadašnju situaciju predložio je kompromis – neka se u mirovine ide sa 65 godina starosti, ali da svi oni koji žele raditi dulje neka to rade, a zauzvrat će biti nagrađeni s 0,37 posto većom mirovinom za svaki mjesec duljeg rada.

Zalaže se i za razdvajanje mirovina po posebnim propisima od radničkih i tu je predložio još jedno zgodno rješenje: prilikom usklađivanja, “povlaštenima” bi mirovina rasla samo za onaj dio za koji imaju radni staž, dok bi onaj povlašteni dio rastao političkom voljom i to samo u situaciji ako gospodarstvo to bude dopuštalo.

Objasnio penalizaciju prijevremenih mirovina

Sindikati su potpisima za referendum tražili, između ostalog, i manju penalizaciju prijevremenog umirovljenja: s 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja na 0,2 posto. Nestić se s time i dalje ne slaže:

“Ako dva čovjeka rade na istom mjestu za istu plaću i skupe isto staža, trebali bi imati jednaku mirovinu. Ali ako se netko umirovi ranije, onda će on manje uplaćivati, a duže primati mirovinu što znači da je u povoljnijem položaju od svog kolege. Umanjenje mirovine od 0,3 posto za svaki mjesec čini da obojica budu u ravnopravnom položaju”, kaže Nestić.

Objasnio je to na jednostavnom primjeru. Ako bi dvoje ljudi otišlo u mirovinu s 60 i 65 starosti, pod pretpostavkom da će obojica doživjeti 80. godinu – jedan od njih bi primio pet godina mirovine više jer je ranije umirovljen. Tek s penalizacijom od 0,3 posto bi se njihov položaj izjednačio i oba umirovljenika bi do 80. godine primili jednaku svotu mirovine.

Povoljnijom penalizacijom, objasnio je, mi kao društvo radimo dogovor da preferiramo mlađeg umirovljenika, i da će radnici doprinosima pokrivati prijevremeno umirovljenje. On smatra da će to postići kontraefekt i da će ljudima biti isplativije ranije odlaziti u mirovinu, što će na kraju imati loš utjecaj na mirovinski sustav.

Tako je u teoriji, ali što je u praksi?

Sindikati budnim okom prate medijski prostor, a tako su komentirali i Nestićevu tezu o ranijem umirovljenju.

“Lijepo je vidjeti da je ekonomist Nestić nakon uspjeha naše inicijative ponešto izbalansirao svoje stavove. (…)

Ne slažemo se međutim s njegovom ocjenom našeg zahtjeva za smanjenjem penalizacije jer i Nestić među ostalim zanemaruje činjenicu da smo prvaci po nedobrovoljnom odlasku u mirovinu – golemu većinu radnika se prisiljava da ranije odu u mirovinu te njihovo dvostruko kažnjavanje nije ni moralno ni opravdano, niti rješava probleme mirovinskog sustava!”, napisali su nedavno u objavi na Facebooku.

Nestić je pak u svom obrazloženju kazao kako bi državama većim kontrolama trebala spriječiti da poslodavci tjeraju radnike u prijevremenu mirovinu.