Danas je Svjetski dan štednje: Stopa štednje u bankama se u Hrvatskoj vratila na razinu prije pandemije
Svjetski dan štednje obilježava se svake godine 31. listopada u spomen na Prvi međunarodni kongres štedioničara koji je održan u Milanu 1924. godine. Na ovom kongresu su se sastali predstavnici štednih ustanova kako bi pronašli izlaz iz krize koja je prouzročena Prvim svjetskim ratom. U Hrvatskoj se povodom Svjetskog dana štednje održava okrugli stol u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a u sklopu kojeg se raspravlja o štednji građana. Ove godine su Hrvati tako u banke stavili 23,5 milijardi kuna depozita više nego prošle godine.
Foto: Pexels
Prema podacima Hrvatske narodne banke, sektor kućanstava je imao krajem srpnja ove godine ukupno 259,6 milijardi kuna depozita u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima. U odnosu na prethodnu godinu, to je bilo 23,5 milijardi kuna više (9,9%). Jednako tako, bilježi se i smanjeni broj novca koji se sprema u čarape ili madrace, odnosno na godišnjoj razini se radi o iznosu koji je manji za pet milijardi kuna.
Štednja u depozitima
Prema ovim podacima se pokazalo kako je sektor kućanstva u bankama, štednim bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima imao krajem srpnja ove godine ukupno 259,6 milijardi kuna depozita što je u odnosu na prethodnu godinu 23,5 milijardi kuna više (9,9%). Pritom je godišnji rast zabilježen kod depozitnog novca (17,8%) i štednih depozita (22,9%), dok su oročeni depoziti smanjeni (-10,3%). Svaki Hrvat je u prosjeku na svom računu uštedio 65 tisuća kuna. Točnije, u depozitima i u gotovini tako štedi 49,1 posto građana, 27 posto građana štedi kroz mirovinski fond i osiguranje, a 20 posto ih štedi u dionicama i investicijskim fondovima, navodi Dnevnik.hr.
– Građani štednju i dalje dominantno usmjeravaju u depozite, a znatno ulažu i u nekretnine, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, na tradicionalnom okruglom stolu održanom u HGK-u.
Najviše štede građani Istre
– Analiza štednje građana ove je godine posebno zanimljiva. Izražen oporavak gospodarstva doprinio je porastu financijske imovine građana i štednje te je i dalje primjetan pad udjela depozita u ukupnoj financijskoj imovini građana što zapravo ukazuje na rast mirovinskih fondova. Možda najzanimljiviji detalj nalazi se u podacima na županijskoj razini gdje je vidljiv utjecaj prvo pandemije na štednju građana u primorskim županijama, odnosno snažan rast iste paralelno s oporavkom turizma u 2021. i ove godine, rekao je glavni ekonomist HGK-a Goran Šaravanja na okruglom stolu.
Upravo je drugi najzastupljeniji oblik štednje onaj koji se odnosi se na udjele u mirovinskim fondovima, koji su sredinom ove godine iznosili oko 139 milijardi kuna, a zabilježili su ujedno i najveći apsolutni rast za 8,3 milijarde kuna. Ipak, kako napominje HNB, većina je te imovine u obveznim mirovinskim fondovima drugog stupa mirovinske štednje pa je uglavnom riječ o prisilnoj štednji.
Također, otkriveno je kako se najviše štedi u Istri, gdje se po stanovniku štedi 102,500 kuna, dok Zagrepčani u prosjeku štede 95 tisuća kuna. Najmanje se štedi u Vukovarsko-srijemskoj županiji – 28 i pol tisuća kuna po stanovniku.
Kako štedjeti?
Osim stavljanja novaca u banke, štedjeti se može na različite načine u svakodnevnom životu, od pažljive kupovine u trgovinama, gdje treba paziti na sve detalje i gledati cijenu po litri, odnosno po kilogramu, o čemu smo pisali ovdje, do izdvajanja svakog mjeseca određenog iznosa novaca, pa do štednji na električnoj energiji kod korištenja raznih kućanskih aparata. pri čemu je najbolje savjete dao HEP.
