Cijene ne prestaju rasti: Najveći porast imaju usluge, ali i hrana i piće

Iako sporijim tempom, potrošačke cijene i dalje rastu, pri čemu su najveći rast zabilježile usluge, a zatim hrana i piće. Upravo hrana i piće čine četvrtinu potrošačke košarice, pa je rast njihovih cijena opterećenje za novčanike građana.

U odnosu na veljaču prošle godine, cijene usluga porasle su za 5,7%, a analitičari Raiffeisen banke procjenjuju da su one pridonijele godišnjoj stopi inflacije s više od 1,48 postotnih bodova. Slijedi rast cijena u kategoriji hrane, pića i duhana, gdje je godišnja stopa promjene iznosila 4,9%.

Hrana i piće čine više od četvrtine potrošačke košarice

– Hrana, piće i duhan čine više od četvrtine potrošačke košarice, zbog čega je njihov doprinos ukupnoj inflaciji u veljači iznosio 1,55 postotnih bodova. Kao i u siječnju, ove dvije kategorije najviše su pridonijele rastu potrošačkih cijena, stoji u analizi Raiffeisen banke.

Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda (bez energije) porasle su za 0,2% u odnosu na veljaču 2024. S druge strane, energenti, nakon prosječnog pada cijena od lipnja do studenog prošle godine, treći mjesec zaredom bilježe rast. U veljači su porasli za 3,4% u odnosu na isti mjesec lani, što je dijelom rezultat prilagodbe administrativno reguliranih cijena u kućanstvima.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Najveći rast cijena u uslužnom sektoru

Najveći pritisci na rast cijena prisutni su u uslužnom sektoru, posebno u kategorijama restorana i hotela (+9,7%), raznih dobara i usluga (+6,5%), obrazovanja (+5,3%), zdravstva (+4,6%), rekreacije i kulture (+5,5%) te hrane i bezalkoholnih pića (+5,1%). Cijene prijevoza također bilježe rast (+1,8%). S druge strane, niže su bile cijene komunikacijskih usluga (-3,5%), koje padaju šesti mjesec zaredom, te odjeće i obuće (-2,4%).

– Očekujemo da će godišnja stopa rasta potrošačkih cijena nastaviti padati i u ožujku, prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja. Raniji termin Uskrsa prošle godine mogao bi dodatno smanjiti godišnju inflaciju usluga. Ipak, cjenovni pritisci u uslužnom sektoru i dalje predstavljaju najveći rizik za inflaciju, osobito s obzirom na očekivanu snažnu domaću potražnju. Globalni šokovi također ostaju faktor nesigurnosti. Osim toga, povećanje plaća u javnom sektoru, kao i najavljeno novo povećanje ove godine, moglo bi dodatno utjecati na privatni sektor. Ipak, prosječna godišnja inflacija trebala bi biti niža nego u 2024., zaključuju analitičari Raiffeisen banke.