Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 10 h 12.03.2026

Umirovljenik na snijegu i pas | Foto: Pexels
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika tvrdi da društvo brine više o napuštenim psima nego o umirovljenicima. Kaže da živimo u vremenu kad se sustavno financira briga za napuštene životinje, a istovremeno sve više umirovljenika živi na rubu siromaštva. Špika je nedavno komentirao da se u Hrvatskoj više isplati biti migrant, nego umirovljenik, a više o tome pisali smo ovdje.
Špika ističe da su prioriteti u društvu poremećeni i da je sve teže ignorirati činjenicu da se toliko napora ulaže u napuštene životinje, umjesto u ljude koji su desetljećima radili i uplaćivali doprinose. Navodi kako se akcije prikupljanja pomoći za napuštene životinje organiziraju brzo, učinkovito i uz snažnu medijsku potporu. Gradovi i skloništa, poput onih u Zagrebu ili Šibeniku, zajednički promoviraju udomljavanje, solidarnost i brigu, ističe Špika. Umirovljenica Mirjana nekad je radila kao viša primalja, a danas je u mirovini, ali bez krova nad glavom, više o tome čitajte ovdje.
– Društvo reagira gotovo instinktivno i to je samo po sebi veoma pohvalno. No gdje je ista ta energija kada su u pitanju gladni, bolesni i napušteni umirovljenici? Gdje su središnje informativne emisije o starijim ljudima koji kopaju po kontejnerima, koji zimu dočekuju bez grijanja ili završavaju na ulici? Gdje su nacionalne akcije ili barem sustavna državna intervencija koja bi spriječila da ljudi u poznim godinama života postanu beskućnici, pita se Špika.
Nema emotivnih reportaža o umirovljenicima, kao ni organiziranja masovnih donacija, napominje Špika. Dodaje da su postali nevidljivi nakon što su prestali biti ‘ekonomski korisni’. Špika smatra da je ironično jer se čini da bi umirovljenici bolje prošli kada bi ih se tretiralo kao kućne ljubimce. Kaže da bi u tom slučaju imali osiguranu hranu, smještaj i zdravstvenu skrb.
– Trebaju li, da bi postali prioritet, najugroženiji umirovljenici početi ‘lajati’ ili ‘mijaukati’? Trebaju li se natjecati za pažnju medija kako bi netko primijetio da su gladni, bolesni i sami? Ako je odgovor potvrdan, onda problem nije u njima, nego u državi i društvu koje je izgubilo kompas vrijednosti. Briga za životinje jest civilizacijska obveza, ali briga za ljude, posebno one koji su svojim radom financirali današnje proračune, plaće i mirovine, ustavna je i zakonska obveza države. Društvo koje to zaboravlja ne može se nazivati pravednim ni solidarnim, bez obzira na broj spašenih pasa, mačaka i drugih ljubimaca. Po tko zna koji put ponavljam kako umirovljenici nisu teret, nego temelj ovog društva, poručuje Špika.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
BUZ o parlamentarnim izborima: 'Matematika u ovom trenutku ne ide u prilog HDZ-u'
Parlamentari izbori u Hrvatskoj bit će najkasnije u proljeće 2028. Iz Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) pitaju se hoće li donijeti promjenu vlasti.
16:41 10 h 12.03.2026
SDP-ovke o sustavu socijalne skrbi: Treba mijenjati Zakon o inkluzivnom dodatku
Saborske zastupnice SDP-a upozorile su da bi promjene Zakona o inkluzivnom dodatku rasteretile sustav socijalne skrbi. Predlažu i kadrovsko jačanje.
16:40 10 h 12.03.2026
Istarski umirovljenici u humanitarnoj akciji za beskućnike: Napunili kombi donacijama
Umirovljenici iz Kaštelir-Labinca dva dana su skupljali donacije za beskućnike. Povodom Dana žena, donirali su ih Domu Rachem u Puli.
16:34 10 h 12.03.2026
Uskrsnice umirovljenicima dijeli oko 90 gradova i općina: Iznosi od 30 do 150 eura
Uskrsnicu su dosad najavila 45 grada i 48 općina. Iznosi pomoći koje se dijele uoči blagdana Uskrsa ove godine idu od 30 do 150 eura.
16:31 3 d 09.03.2026