Istaknuto Beneficirani staž kao povlastica? Da, sve dok je većina umirovljenika zakinuta!

Beneficirani staž kao povlastica? Da, sve dok je većina umirovljenika zakinuta!

Svaka povlastica koju damo samo jednoj skupini umirovljenika, najčešće onoj socijalnoj, negativno se odražava na stanje mirovinskog sustava u cjelini. Dok su jedni na ovaj ili onaj način povlašteni, drugi su zakinuti. No, odnosi li se to i na beneficirani radni staž za teške fizičke poslove? Ako uzmemo primjer zapadnih zemalja, onda da.

Foto: Radnik u željezari za svakih 12 mjeseci ostvaruje 14 mjeseci radnog staža | Pexels

Svaka promjena na bolje koja se donosi u hrvatskom mirovinskom sustavu zapravo ide na štetu većine umirovljenika, a to su oni koji imaju obične, niže mirovine. Jedan od primjera je i usklađivanje.

Zamislimo samo da ono u postotku iznosi 10 posto. Veća mirovina u ovom slučaju stvara samo još dublji jaz između povlaštenih i siromašnih, jer će “običan” umirovljenik koji recimo ima tisuću kuna mirovine dobiti 100 kuna više, a onaj s povlaštenom mirovinom od 10.000 kuna čak 1.000 kuna više.

Rudar u Njemačkoj može u mirovinu nakon 15 godina

No, može li se u more povlastica utrpati i beneficirani radni staž koji radnici opravdano dobivaju za teške fizičke poslove? Ako uzmemo u obzir sve veći broj zahtjeva i za druga zanimanja, onda na neki način i da, premda su ti zahtjevi u većini slučajeva opravdani u odnosu na one koji beneficirani staž već uživaju. No, tu opet dolazi do zakidanja većine koja mora raditi sve dulje.

Stjepan Androić za Glas Koncila piše kako nijedna država na Zapadu nema beneficirani radni staž, dakle on uopće ne postoji. Tako rudar u Njemačkoj nema pravo na beneficirani staž, ali ima pravo na starosnu mirovinu već sa 15 godina rada na podzemnim poslovima. Naime, pretpostavlja se da nakon 15 godina rada na podzemnim poslovima njegovo zdravlje može biti narušeno. Zato ima pravo na prestanak rada nakon 15 godina, ali će mirovinu moći steći tek kada doživi redovitu starost (65 ili 67 godina) kao i svi ostali osiguranici.

Druga mirovina već za pet godina rada

Dakle ostvarit će pravo na svoju samostalnu starosnu mirovinu iz rudarskoga osiguranja sa 15 godina rada u rudniku. No uz tu mirovinu može ostvariti još redovitu radničku ili neku drugu mirovinu, ako je nakon prestanka rada u rudniku nastavio raditi na tom drugom manje napornu poslu. Prema tome uz prvu rudarsku mirovinu može ostvariti još jednu drugu mirovinu za drugih 15 ili više godina rada, navodi Androić.

Prema njemačkim zakonima, on na tim drugim poslovima može raditi samo 5 godina i ostvariti drugu mirovinu jer se u mirovinu u Njemačkoj može ići već sa 5 godina radnog staža, dok je u Hrvatskoj uvjet trostruko veći. I tu naravno treba ispuniti dobni uvjet starosti.

Tako se smanjivanjem starosnih granica za pojedina zanimanja teških i za zdravlje opasnih poslova ostvaruje načelo pravednosti, a da se ne primjenjuju složena mjerila za povećanje redovitoga staža. Slična mjerila primjenjuju se i kod drugih zanimanja kod kojih je obavljanje ovisno o životnoj dobi, primjerice balet, ples, ronioci i drugi, zaključuje za Glas Koncila Stjepan Androić.