Zoran Milanović za Mirovina.hr: 'Neću prestati tražiti od Vlade da poveća mirovine'

Bliže se predsjednički izbori pa smo kandidate odlučili pitati kako planiraju poboljšati položaj umirovljenika. Na pitanja je za Mirovina.hr za sada odgovorio samo predsjednik Zoran Milanović koji je rekao kako od Vlade neće prestati tražiti povišenje mirovina, dok mu je jedna od ključnih mjera upravo promjena formule za njihov izračun. Rekao je kako su inflacijom najviše pogođeni umirovljenici i da su jedina skupina u društvu koja nije osjetila gospodarski rast kojom se Vlada neprestano hvali. Ponovio je kako je božićnica od 80 eura omalovažavanje umirovljenika, a zbog svih navedenih razloga želi ustrajati na ispravljanju dugogodišnje nepravde prema hrvatskim umirovljenicima.

Predsjednički izbori održat će se 29. prosinca, samo dva dana prije ulaska u novu godinu, a nas je zanimalo koji plan kandidati imaju kada je u pitanju poboljšanje položaja umirovljenika. Od pitanja koja smo postavili Ivani Kekin, Mariji Selak Raspudić, Draganu Primorcu i Zoranu Milanoviću, jedino nam je odgovorio trenutni predsjednik. Zoran Milanović je potvrdio kako su inflacijom najviše pogođeni umirovljenici, jer ih se godinama zanemaruje.

Sadašnji predsjednik ima i u buduće plan ispraviti dugogodišnju nepravdu i podići mirovine. Božićnice od 80 eura je nazvao omalovažavanjem hrvatskih umirovljenika, a tu Vladinu mjeru ocijenio kao pridobivanje glasova na nadolazećim izborima dok su, kako je rekao, umirovljenici zapravo jedina društvena skupina koja nije osjetila gospodarski rast. Milanovićeve odgovore na naša četiri pitanja koja smo postavili svima pogledajte u nastavku.

Koje točke Vašeg programa se tiču umirovljenika i koje benefite im mogu donijeti?

Briga za hrvatske ljude – uz zaštitu hrvatskog suvereniteta i zaštitu hrvatskih institucija – bit će ključna odrednica moga djelovanja u idućih pet godina. Vladavina prava, jednakost svih građana, osobne i ekonomske slobode te briga o ugroženim skupinama i pojedincima u našem društvu za mene su uvijek bile i ostaju ključne vrijednosti. Hrvatska mora biti država koja poštuje svoje građane. Dužnost je države prepoznati društvene skupine koje žive najteže i osigurati im uvjete za kvalitetniji život. Umirovljenici su svakako najviše pogođeni inflacijom jer se godinama ne donose dugoročne odluke i mjere koje će stvarno i trajno poboljšati životni standard umirovljenika.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Što planirate učiniti da se prilike umirovljenika poboljšaju?

Kao Predsjednik Republike ustrajat ću na zahtjevu da se ispravi dugogodišnja nepravda prema hrvatskim umirovljenicima. Neću prestati govoriti o nepravdi prema umirovljenicima, neću prestati tražiti od Vlade – koja god bila – da poveća mirovine. Isto sam činio i do sada, sjetite se kako je Vlada pred izbore proljetos najavljivala povećanje mirovina koje je zapravo bilo manje od automatskog povećanja temeljem zakonskog usklađivanja.

Tek kada sam javno upozorio na tu činjenicu i prozvao ih, Vlada je korigirala svoj plan. Ali, to što su napravili nije bilo ni približno dovoljno. Smatram kako u ovoj Vladi nema političke volje ni sposobnosti da se na ozbiljan način riješi status umirovljenika i rekao bih čak da ih nije briga za umirovljenike. A država novca ima, ako ga je kada imala dovoljno da ispravi nepravdu prema umirovljenicima, to je danas.

Kakvo je Vaše mišljenje o trenutnim mirovinama, imate li konkretno rješenje za njihovo povećanje?

Promjena formule za izračun mirovina jedna je od ključnih, ako ne i najvažnija mjera koju treba provesti i koja će rezultirati trajnim povećanjem mirovina. Već dugo upozoravam kako Vlada ne vodi iskreno brigu o hrvatskim umirovljenicima jer povremena jednokratna pomoć koju im Vlada daje – kao što im je sada pred predsjedničke izbore odlučila dati 80 eura – nije iskrena briga za umirovljenike. To je omalovažavanje hrvatskih umirovljenika jer Vlada računa kako će zbog te jednokratne pomoći pridobiti umirovljeničke glasove za svoga kandidata.

Umirovljenici ne smiju ovisiti o povremenoj socijalnoj pomoći države, to je ponižavajuće za njih i poražavajuće za Hrvatsku. Preko 60 posto umirovljenika do sada je povremeno primalo jednokratnu financijsku pomoć države. A ta činjenica samo govori da hrvatski umirovljenici teško žive i da mirovine nisu dostatne za pristojan i zasluženi život naših umirovljenih sugrađana.

Dakle, nužno je donijeti dugoročne odluke i mjere koje će trajno poboljšati položaj i životni standard umirovljenika, a konkretna odluka je, kao što sam već rekao, promjena formule za izračun mirovina. Vlada je prije šest godina obećala promijeniti tu formulu, ali nije ispunila svoje obećanje. Da je to učinjeno, danas bi udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći sigurno bio puno veći, trebao je biti barem na 50 posto. Umjesto toga, od 2016. do danas taj udio samo pada.

Koje još planove imate da bi se status umirovljenika u društvu poboljšao?

Hrvatska je postala zemlja velike socijalne nejednakosti u kojoj većina ljudi, ne samo umirovljenici, živi sve teže. Istovremeno, Hrvatska već godinama bilježi gospodarski rast kojim se u Vladi stalno vole hvaliti. A kakve su koristi od tog gospodarskog rasta imali umirovljenici? Baš nikakve. Hrvatski umirovljenici su zapravo jedina skupina hrvatskog društva koja ni na koji način nije osjetila rezultate tog gospodarskog rasta. I zato ističem kako hrvatska država mora i može povećati mirovine.

Problem je i to što ekonomska i socijalna politika ove Vlade ne prepoznaje i ne rješava osnovne i stvarne probleme hrvatskog društva. Pozitivna statistika sama po sebi ne znači i kvalitetan život ljudi, od dobrog kreditnog rejtinga države hrvatski ljudi ne žive bolje. Inflaciju pohlepe i poskupljenja, koja hrvatske građane pogađaju najviše od svih u Europskoj uniji, ne može obuzdati tržište, već odgovorna država.

Kao predsjednik države ne mogu mijenjati Vladinu politiku, ali mogu i hoću govoriti što nije dobro. Osim toga, država ima i moralnu odgovornost za građane starije životne dobi pri čemu mirovina mora predstavljati našu međugeneracijsku obvezu prema ljudima koji su svoju dužnost prema našem društvu odradili, koji su svojim radom gradili Hrvatsku i koji sada s pravom očekuju adekvatnu kompenzaciju za to.