Za mirovine ćemo do 2026. izdvajati više od devet milijardi eura: Evo što sve utječe na to

Više od osam milijardi eura koštat će nas ove godine mirovine i ostala mirovinska davanja. Tek nešto malo više od polovine toga iznosa, koji je za punu milijardu veći nego lani, država ubire iz doprinosa, dok ostatak mora namiriti sama. Do 2026. godine rashodi za mirovine prelazit će devet milijardi eura. Na sve veća mirovinska davanja utječu rekordna usklađivanja kroz protekle godine, ali i Vladini zahvati u mirovinski sustav koji se očekuju i nagodinu.

Planirani rashodi za mirovinski sustav planirani su u iznosu od 8,4 milijarde eura u ovoj godini. Milijarda je to više nego lani, kada je na mirovine potrošeno 7,2 milijardi eura. Mirovinska davanja čine čak četvrtinu planiranih rashoda u ovoj godini, odnosno 25 posto od ukupnih 32,6 milijardi eura koliko je planirano do kraja godine potrošiti iz državne kase, o čemu smo pisali ovdje. Mirovine su, nesumnjivo, najveći izdatak države.

Usklađivanje značajno utjecalo na rast rashoda

Na povećanje mirovinskih rashoda utjecalo je rekordno usklađivanje mirovina u posljednje dvije godine, a prema rastu plaća i cijena, odnosno inflacije. Tako su mirovine 2022. godine usklađene za ukupno 8,42 posto u siječnju i srpnju, a lani za čak 13,79 posto. I ova godina je bila ‘jaka’ pa je usklađivanje za cijelu 2024. iznosilo 11,65 posto. I to će svakako utjecati na još veće rashode za mirovine u idućoj godini. Osim toga, u 2025. stiže i mala mirovinska reforma.

Vlada planira uvesti novu formulu usklađivanja, premda je za očekivati manje stope rasta nego proteklih godina. Rast plaća i inflacije bili su rekordni te se dalje ne očekuju veća odstupanja. Tu je i dodatni staž za majke od 12 mjeseci po djetetu, umjesto sadašnjih šest te dugoočekivani trajni dodatak na mirovine. Ove tri mjere u mirovinskom sustavu analizirao je analitičar Željko Šemper, o čemu možete čitati ovdje. Osim usklađivanja i nadolazećih izmjena, i one postojeće utjecale su na sve veće rashode. To je u prvom redu rast obiteljskih mirovina za deset posto od siječnja 2023. godine i uvođenje dijela obiteljske mirovine od 27 posto mirovine supružnika, kao i rast najniže mirovine za tri posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Projekcije za 2026. prelaze devet milijardi eura

Ukupne rashode za mirovinska davanja povećali su i ostali mirovinski izdaci, poput isplate jednokratnih novčanih davanja još od početka pandemije 2021. godine naovamo, ukupno devet paketa potpora umirovljenicima kroz dodatke uz mirovinu. Posljednji takav isplaćen je prošloga tjedna onima s mirovinom do 840 eura u iznosu od 60 do 160 eura, dok će ga korisnici inozemnih mirovina i još nekih skupina dobiti tek u prosincu, o čemu smo pisali ovdje.

Oko 5,5 milijardi eura odlazi na starosne mirovine, više od pola milijarde na invalidske mirovine, a više od milijarde eura na obiteljske mirovine. Dodatna otprilike milijarda ide na mirovine hrvatskih branitelja, vidljivo je iz državnog proračuna za 2024. godinu, prema podacima HZMO-a. Sve te stavke rast će i kroz naredne dvije godine pa Vlada planira još veće rashode u 2025. i 2026. kada će doseći više od devet milijardi eura prema sadašnjim procjenama. U skladu je to i s dosadašnjom dinamikom rasta.

Zanimljivo je da se tek nešto više od polovine mirovinskih rashoda puni uplatama doprinosa koje su lani iznosile 4,4 milijarde eura, uz rast s obzirom na sve više zaposlenih građana. U proračunu je za isplatu mirovina lani trebalo naći dakle dodatnih 3,1 milijardu eura. Zavod ima i sve veće rashode za isplatu nacionalne naknade za starije osobe koja je povećana uz još povoljnije uvjete ostvarivanja. Isplaćuju i dječji doplatak koji je također obuhvatio puno širi krug korisnika, što će dodatno utjecati na rashodovnu sliku Zavoda za mirovinsko osiguranje.