Rad u mirovini kao obaveza ili želja: Umirovljenici sve teže pokrivaju troškove života

Udio mirovine u plaći pao je ispod 47 posto u svibnju. Prosječna neto plaća u ožujku porasla je na 1.555 eura, dok sveukupna mirovina u svibnju iznosi 727 eura, o čemu smo pisali ovdje. Zbog nedostatnih mirovina koje zaostaju za plaćama, ali i troškovima života sve se više umirovljenika odlučuje na rad u mirovini. 

Uz 358 eura mirovine i čitava plaća 

Do polovice radnog vremena u travnju je radilo više od 38.400 umirovljenika uz isplatu pune mirovine. Novu mogućnost rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine koristi više od 2.000 umirovljenika, tako da ih je ukupno više od 40.000 na tržištu rada, o čemu je portal Mirovina prvi pisao ovdje. U razvijenijim zemljama Europe već mirovina se već dugo ne percipira kao kraj radnog vijeka, a takav trend stigao je i u Hrvatsku. Razlika je u i dalje malom udjelu onih koji rade, ali i u razlozima zašto rade, koji su kod prije svega egzistencijalni. 

- Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme i pritom zadržati polovicu svoje mirovine. Primjerice, osoba s prosječnom starosnom mirovinom od oko 717 eura mogla bi zadržati približno 358 eura mirovine i uz to primati punu plaću. To je važan pomak. Sustav koji je desetljećima funkcionirao po logici 'ili radiš ili si u mirovini' sada dopušta kombinaciju. Mirovina se sve manje promatra kao potpuni završetak radnog života, a sve više kao faza u kojoj osoba može imati više opcija, navode i stručnjaci iz Finaxa. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Europska unija ima 66 posto starijih radnika

Vlada procjenjuje da će mogućnost nastavka rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine već ove godine doseći oko 8.800 korisnika, mada sadašnja brojka od oko 2.000 ne ide u prilog tom trendu. Jasnu procjenu teško je znati, jer odluka na kraju ovisi o individualnim preferencijama svakog starijeg radnika pred mirovinom.

S druge strane, prema najnovijim dostupnim podacima, zaposlenost starijih radnika u Europskoj uniji dosegnula je 66,4 % krajem 2025., što je povijesno najviša razina za taj pokazatelj. Ljudi u Europi žive dulje, dulje ostaju radno aktivni, a financijski i demografski pritisci postupno mijenjaju klasičnu sliku mirovine. 

Štednja za mirovinu kao jedno od rješenja 

- No postoji i druga strana iste priče. Ako netko mora raditi puno radno vrijeme u mirovini samo kako bi pokrio osnovne troškove, tada rad više nije slobodan izbor. Tada postaje posljedica nedovoljne financijske pripreme ili niskih mirovinskih primanja. Zato ova zakonska promjena ne rješava temeljni problem. Ona daje alat, ali ne uklanja pitanje na koje svatko od nas mora odgovoriti puno ranije, hoće li nam buduća mirovina biti dovoljna za život kakav želimo, navode iz Finaxa. 

Kao jedno od rješenja iz Finaxa nude ulaganje u europsku mirovinu, odnosno PEPP. Dvije osobe mogu imati sličnu plaću i slične životne troškove. Prva o mirovini počinje ozbiljno razmišljati tek nekoliko godina prije umirovljenja. Tada još može nešto poduzeti, ali prostor je ograničen. Druga osoba počinje ranije, ulaže redovito i dugoročno, bez potrebe za velikim jednokratnim iznosima. Nakon 20 ili 30 godina razlika nije samo u novcu, navode, nego u slobodi izbora. Zaključuju da nije nužno prestati raditi zauvijek. Cilj je da u mirovini rad bude osobna odluka, a ne financijska obveza. Razlika između ta dva scenarija, ističu, najčešće se ne stvara u trenutku odlaska u mirovinu, nego desetljećima prije.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.