Iz HZMO-a doznajemo: Oko 50 posto novih umirovljenika još čeka rješenje o mirovini

Sve više građana prijavljuje da rješenje o mirovini čekaju mjesecima. Neki ne dobivaju ni predujam pa za to vrijeme žive bez prihoda. Iz Zavoda za mirovinsko osiguranje kažu da se 73 posto zahtjeva za tuzemnu starosnu i prijevremenu mirovinu rješava u roku od 60 dana. Do probijanja rokova, ističu, dolazi i zbog čekanja podataka od Zavoda za statistiku o prosječnoj plaći. Krajem prošle i ove godine pristiglo je više od 21.000 zahtjeva za mirovinu. Više od 15.000 ih je riješeno, ali tu HZMO ubraja i rješenja o isplati predujma, njih više od 5.000, tako da i dalje oko polovine novih umirovljenika čeka konačno rješenje.

Sve je više građana koji se žale da rješenje o mirovini čekaju po pola godine. Među njima je i Nikola iz Osijeka (podaci poznati redakciji) koji je zahtjev predao još u siječnju, o čemu smo pisali ovdje. Mirovine još nema, ali za to vrijeme prima predujam. Ipak, nije mu jasno zašto toliko dugo mora čekati konačno rješenje, tim više jer je još u kolovozu napravio pretkompletiranje i s dokumentacijom je sve bilo u redu. Nije jedini, a iz HZMO-a su nam sada otkrili koliko je pristiglih i među njima neriješenih zahtjeva za mirovinu.

Više od 5.350 građana dobilo predujam mirovine

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za Mirovina.hr kažu da su ove godine zaprimili ukupno 348.641 zahtjeva za ostvarivanje raznih prava, od čega ih je 298.343 riješenih. Izdvajaju brojku od 13.341 podnesenih zahtjeva za tuzemnu starosnu, prijevremenu i mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, uz 8.028 zahtjeva podnesenih prije siječnja. Od toga su, kažu, riješili 15.633 predmeta. Riječ je o 73 posto, što je otprilike onako kako je ovih dana rekao i sam ministar Marin Piletić. Međutim, HZMO u ta rješenja računa i ona o predujmu mirovine, njih 5.355. Dakle, ispada da oko 50 posto zahtjeva za mirovinu još uvijek nije rezultiralo konačnim rješenjem. Inače, predujam je manji od mirovine i ne dobivaju ga svi koji čekaju, o čemu smo pisali ovdje. Među zahtjevima su i oni predani tek prije nekoliko dana ili tjedana pa nisu ni mogli dosad biti riješeni.

– Za istaknuti je da zahtjevi koji su podneseni tijekom prosinca 2023. godine, s datumom priznanja prava nakon 1. siječnja 2024. nisu mogli biti riješeni prije 2024. godine, odnosno prije prestanka osiguranja. Napominjemo da je broj podnesenih zahtjeva za prva prava na mirovinu na mjesečnoj razini u svibnju bio 3.842 i u pravilu se rješavaju odmah nakon prestanka osiguranja. Prosječno rješavanje za 73,36 % zahtjeva je u okvirima previđenih rokova, a za 26,64 % zahtjeva provodi se dodatno kompletiranje potrebnih podataka, kao što je utvrđivanje staža, plaća, posebnih statusa i slično. Nakon provedenog dodatnog kompletiranja predmeta, prosječno trajanje postupka za ostvarivanje prava na mirovinu produljuje se za prosječno šest dana, pojasnili su za naš portal iz HZMO-a.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Čekanje podataka o prosječnoj plaći usporava proces

Dodaju i kako krajem svake godine imaju povećan broj zahtjeva za priznanje prava na mirovinu s očekivanim danom priznanja prava od 1. siječnja. Međutim, početkom godine sve do donošenja Odluke o aktualnoj vrijednosti mirovine, ne može se donijeti konačno rješenje o pravu na mirovinu, budući da nije poznat podatak o prosječnoj godišnjoj plaći za prethodnu godinu. Taj podatak mjesecima se čeka od Državnog zavoda za statistiku i stiže u ožujku, kada se određuje i novi AVM. Za točan izračun potreban je i podatak o plaći osiguranika ostvarenoj u prethodnoj godini, što HZMO dobiva u razmjeni podataka s Poreznom upravom (JOPPD obrazac).

– U pravilu HZMO donosi rješenja u zakonom propisanom roku, a na činjenicu u kojem roku će biti doneseno rješenje utječe urednost zahtjeva, jesu li svi podatci kompletirani, o kojem pravu se radi, te radi li se o predmetima u kojima se činjenice utvrđuju od strane drugih nadležnih tijela. Ako su zahtjevi kompletirani, osigurava se kontinuitet primanja od prestanka radnog odnosa do isplate prve mirovine te donosi rješenje u roku do 60 dana, kažu na naš upit.

Prošla godina rekordna po broju pristiglih zahtjeva

Međutim, duljina trajanja postupka do donošenja konačnog rješenja ovisi i o složenosti samog predmeta i mogućnosti pribavljanja podataka koji nedostaju. Tako se nedostajući podaci ili o stažu ili o plaći pribavljaju od drugih tijela ili poslodavca. Stoga, ukupna duljina postupka ovisi i o trajanju postupka kod tog drugog vanjskog sudionika. Kada se radi o osobama koje samostalno obavljaju djelatnost, potrebno je pribaviti i dokaze o uplati doprinosa ili u predmetima u kojima su podaci tijekom rata uništeni ili izgubljeni utvrđuje se jesu li možda ipak pohranjeni u arhivu ili drugim tijelima. Poseban slučaj je, ako se na primjer podnosi zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu koje podrazumijeva provođenje postupka vještačenja.

Iz HZMO-a ističu da je 2023. godina bila specifična u odnosu na ukupan broj podnesenih zahtjeva zbog isplate dijela obiteljske mirovine. Naime, u HZMO-u je u 2023. na rješavanju bilo ukupno 739.908 zahtjeva, od kojih je riješeno 649.680 ili 87,81 posto. To znači da je riješeno gotovo 190.000 zahtjeva više nego u 2022. godini, kada je riješenih zahtjeva bilo ukupno 462.896.

Polovina umirovljenika mirovinu dobila izvan rokova

Umirovljenike smo u anketi našeg portala pitali i koliko su dugo oni čekali rješenje o mirovini. Tako svaki četvrti (25,40 posto) kaže da je čekao više od šest mjeseci. Gotovo jednako toliko kaže da je rješenje dobilo u roku između dva i šest mjeseci (24,34 posto). Dakle, riječ je o 50 posto onih koji su mirovinu dobili nakon za to predviđenog roka od 30 do 60 dana. Ostala polovica od oko tisuću ispitanih mirovinu je dobila unutar toga roka. Najviše ispitanih, njih oko 30 posto, izjasnilo se da je mirovinu dobilo u roku od mjesec dana, dakle skoro svaki treći. Od mjesec do dva dana čekalo ih je gotovo 20 posto, pokazuju rezultati naše ankete.