Mirovine veće od 1.500 eura u Hrvatskoj prima oko 7.200 umirovljenika

Mirovine od 1.500 eura pa naviše, prema podacima HZMO-a, prima 7.244 umirovljenika, u što nisu uračunati oni po posebnim propisima. Barem ne svi, jer su među općim propisima i neki ‘povlašteni’ poput bivših saborskih zastupnika s 2.040 eura mirovine u prosjeku. Dakle, jasno je da postoje kategorije mirovinskih primanja i iznad limita od 1.500 eura, ali one nisu specificirane po najvećim iznosima.

Mirovina koja prelazi 1.500 eura zvuči i više nego dobro, tim više jer taj iznos nadmašuje i prosječnu hrvatsku plaću, a za gotovo trostruko i prosječnu mirovinu. Mirovine od 1.500 eura pa naviše, prema podacima HZMO-a prima 7.244 umirovljenika, u što nisu uračunati oni po posebnim propisima. Ipak, dio mirovina prema posebnim propisima nalazi se i u ovoj općoj skupini, poput nekadašnjih saborskih zastupnika, članova Vlade i sudaca Ustavnog suda. Prosječna mirovina za njih 681 trenutno iznosi oko 2.040 eura.

Više od 930 eura ima samo sedam posto umirovljenika

Većina vrlo visokih mirovina ipak proizlazi iz rada, a riječ je o ljudima koji su se nalazili na vrlo visokim i dobro plaćenim radnim pozicijama. Uz to, 5.443 građana ima mirovinu između 1.350 i 1.500 eura, njih 8.227 prima između 1.200 i 1.350 eura, a 13.528 umirovljenika ostvaruje od 1.070 do 1.200 eura. Još veća brojka nalazi se u rasponu od 930 do 1.070 eura, koliku mirovinu prima 31.850 građana.

Dakle, mirovine veće od 930 eura prima ukupno oko 66.300 hrvatskih umirovljenika, odnosno tek oko sedam posto svih korisnika, bez dijela povlaštenih i onih s isplatama prema međunarodnim ugovorima. S druge strane, oko 60 posto njih ima manje od 470 eura, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Oko 1.700 građana prima zakonsku najvišu mirovinu

Hrvatska ima i korisnike zakonom limitiranih najviših mirovina. Prema Zakonu o najvišoj mirovini, ona se računa tako da se ukupni staž pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Doduše, svota najviše mirovine ne smije biti veća od dva iznosa najviše mirovine za 40 godina staža, o čemu smo pisali ovdje. Korisnika najviše mirovine je u lipnju bilo 1.692, a njihova prosječna primanja iznose 1.363 eura. Oko polovine tih mirovina je starosnih, a tek nešto manje obiteljskih uz pokoju invalidsku mirovinu. Umirovljenici s najvišom mirovinom u prosjeku imaju oko 37 godina staža.

Korisnika najniže mirovine je 313.353, dakle prima je skoro svaki treći umirovljenik. Ona iznosi 333 eura u prosjeku, a za prosječnih 28 godina staža. Kod najniže mirovine plaća ne ulazi u izračun, već samo godine staža koje se množe s vrijednošću najniže mirovine, jer je takav izračun povoljniji, o čemu smo pisali ovdje.