Jednog umirovljenika 'uzdržavalo' je troje radnika: Sada ih nema ni upola toliko

Odnos umirovljenika i radnika u Hrvatskoj je daleko ispod onog kakav bi trebao biti da bi umirovljenicima primanja rasla. Trenutačno jednog umirovljenika ‘uzdržava’ 1,45 radnika. Usporedit ćemo kakav je omjer umirovljenika i radnika bio 90-ih godina i kakav je zadnjih nekoliko godina. Prije 25 godina jednog je umirovljenika ‘uzdržavalo’ troje radnika, dok je 2020. bila početak kontinuiranog rasta omjera zaposlenika i umirovljenih građana.

Trenutačno je u Hrvatskoj 1.229.228 umirovljenika i 1.788.240 radnika. Odnos umirovljenika i radnika u Hrvatskoj je daleko ispod onog kakav bi trebao biti da bi umirovljenicima primanja rasla. Sada na jednog umirovljenika ide 1,45 radnika. Usporedit ćemo kakav je omjer umirovljenika i radnika bio 90-ih godina 20. stoljeća i kakav je zadnjih nekoliko godina.

Prije 25 godina umirovljenika ‘uzdržavalo’ tri radnika

Godina 2020. bila je početak kontinuiranog rasta omjera zaposlenih i umirovljenih osoba. Tada je iznosio 1,24. Zatim, 2021. bio je 1,29 pa godinu nakon 1,33. Nadalje, 2023. omjer se blago povećao na 1,37, dok je lani bio 1,42. Najmanji je omjer bio prije 10 godina, 1,20, prema podacima HZMO-a iz 2013. godine. Radnika je sada 100.000 više nego preklani. Kako to utječe na mirovine pročitajte ovdje.

Gledajući 25 godina unazad, odnos radnika i umirovljenika bio je 1:3. Brojka je to kojoj se Hrvatska sada može samo nadati jer on još ne iznosi ni polovicu broja radnika koji su 1990. godine ‘uzdržavali’ jednog umirovljenika. Sve se tako nije dugo zadržalo pa se već sljedeće godine odnos zaposlenika i radnika smanjio na 2,56. Bio je to veliki pad koji se nastavio i godinama nakon.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Nagli pad broja radnika tijekom ratnih godina

Nakon ratne 1991. godine i naglog pada broja radnika, 1992. omjer radnika i umirovljenika smanjio se na 2,23. Velikim dijelom ‘zahvaljujući’ ratnim godinama. Tako je 1993. godine odnos umirovljenih građana i zaposlenih osoba bio 2,14, dok je 1994. prvi puta pao ispod 2, točnije bio je 1,97, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Godine 2000., 2001. i 2002. omjer radnika i umirovljenike pune tri godine zadržao se na 1,36 i od tada je gotovo svake godine rastao za samo 0,1 dok 2008. godine nije došao na 1,40. Veliki pad u broju radnika dogodio se 2009. godine kada je omjer pao na 1,30. Razlog tome je bila velika recesija u svijetu i Hrvatskoj koja je trajala sve do 2015. godine. Bio je to veliki udarac na proizvodnju i potrošnju u Hrvatskoj koja i tako nakon ratnih godina nije bila u dobrom financijskom položaju.

U idućih nekoliko godina, najnepovoljniji odnos radnika i umirovljenika bio je 2014. kada je iznosio 1,14. Od tada je svake godine zabilježen blagi rast sve dok 2017. napokon nije došao do 1,20. Nakon dvije godine, točnije 2019. iznosio je 1,25, prema podacima HZMO-a. Kao što smo ranije napisali, 2020. je omjer počeo doživljavati blagi porast svake godine što znači da broj radnika raste. Kako nedostatak radnika utječe i na iznose mirovina, zbog niskih primanja, mnogi umirovljenici se odlučuju raditi, a takvih je trenutačno oko 38.000, o čemu smo pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.