Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
13:50 5 d 13.05.2026

Umirovljenici | foto: Andrea Piacquadio, Pexels
Po mnogočemu krizna godina na izmaku donijela je nekoliko važnih promjena u mirovinskom sustavu, a u izbornoj 2024. naše starije građane čeka još šest važnih izmjena. Među njima su povoljnija formula usklađivanja mirovina, veća nacionalna naknada za starije, veće mirovine iz oba mirovinska stupa, trajni dodatak na mirovinu, povećani dodatni staž za majke, ali i stroži uvjeti za odlazak žena u mirovinu.
Predstavnici umirovljenika dogovorili su povoljniju formulu usklađivanja mirovina s ministrom Marinom Piletićem na posljednjoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Prema novom modelu, mirovine će se usklađivati u korist povoljnijeg indeksa rasta potrošačkih cijena ili plaća u omjeru 85:15, umjesto dosadašnjih 70:30.
Kompromisno je to rješenje, jer su Sindikat i Matica umirovljenika tražili da se mirovine usklađuju sto posto u korist povoljnijeg indeksa. Povoljnija formula tek treba proći zakonsku proceduru, a kako se mirovine usklađuju dvaput godišnje, od 1. siječnja i od 1. srpnja, primijenjivat će se tek od druge polovine godine.
Nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje ne ostvaruju pravo na mirovinu od 1. siječnja raste sa 120 na 150 eura. Ono što je važnije od tih 30 eura povećanja jest povećanje cenzusa za ostvarivanje ovog prava sa 120 na 300 eura po članu kućanstva. To znači da ako, primjerice, supružnik ima 600 eura mirovine, a supruga nema prihoda, ona može dobiti nacionalnu mirovinu.
Isto tako, uvjet neprekidnog prebivališta u Hrvatskoj smanjen je s 20 na deset godina, a pravo na nacionalnu naknadu za starije po novom će imati i građani koji su u postupku raskidanja ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Osobe kojima bi ova vrsta pomoći bila povoljnija od mirovine ili zajamčene minimalne naknade, moći će ih se odreći u korist nacionalne mirovine, o čemu više možete pročitati na ovom linku.
Najvažnija promjena četiriju zakona o mirovinskim fondovima jest povećanje dodatka s 20,25 na 27 posto umirovljenicima koji se opredjeljuju za isplatu iz oba mirovinska stupa. To će povećati mirovine svim budućim, ali i trenutnim ‘dvostupnim’ korisnicima koji je oko 15.000.
Također, građani će prilikom odlaska u mirovinu iz oba mirovinska stupa moći jednokratno povući 20 posto mirovinske štednje, umjesto dosadašnjih 15 posto, o čemu smo više pisali ovdje.
Popularna ‘trinaesta mirovina’ bit će uvedena kao sastavni dio mirovine. Rezultat je to pregovora predstavnika umirovljenika i Vlade, međutim i tu je postignuto tek kompromisno rješenje. Umirovljenici su se trinaestoj mirovini nadali već ovoga Božića, no morat će se strpjeti do iduće godine. Prema sadašnjem prijedlogu, iznos dodatka ovisio bi o godinama radnog staža, što znači da bi oni koji su prije mirovine radili dulje, dobivali veći dodatak.
Zasad je riječ o pet eura po godini staža, što bi umirovljeniku s prosječnu 31 godinu staža donijelo 155 eura trajnog dodatka. Ipak, čeka se još uvijek službena odluka Vlade, a o ‘trinaestoj mirovini’ možete više pročitati na ovom linku.
Da će majke prilikom odlaska u mirovinu dobivati 12 mjeseci staža po djetetu, umjesto sadašnjih šest mjeseci, obećao je ovih dana premijer Andrej Plenković. Suprotno je to zahtjevima Sindikata i Matice umirovljenika koji su tražili da se svim majkama, a ne samo umirovljenima od 2019. godine, retroaktivno isplati dodatnih šest mjeseci staža po djetetu.
Naime, sada su majke umirovljene prije 2019. diskriminirane u odnosu na novije umirovljenice koje zahvaljujući ovoj mjeri imaju veće mirovine. Ako bi samo buduće umirovljenice dobile 12 mjeseci staža umjesto sadašnjih šest, to bi samo dodatno pojačalo diskriminaciju, o čemu smo više pisali ovdje.
Zakonska dob za umirovljenje žena povećava se iz godine u godinu za po tri mjeseca i tako sve do 2030. godine kada će se izjednačiti uvjeti muškaraca i žena za odlazak u mirovinu. Tako radnice do kraja ove godine još uvijek mogu otići u prijevremenu mirovinu s 58 godina i tri mjeseca starosti te 33 godine i tri mjeseca radnog staža. Već od 1. siječnja uvjet će biti da imaju 58 i pol godina života i 33 i pol godine staža.
Ako su napunile najmanje 15 godina staža, radnice mogu ranije od muškaraca i u starosnu mirovinu. Do kraja prosinca to mogu učiniti sa 63 godine i tri mjeseca, a već od iduće godine uvjet će biti 63 i pol godine života, o čemu smo više pisali ovdje.
Na njega je najviše utjecao njegov prvi šef mehanizacije, a mladi mehaničari 'izrastaju u jako dobre meštre', misli Zoran Žmire iz STRABAG BMTI-ja.
13:50 5 d 13.05.2026
Veća mirovina iz drugog stupa: Kada ju dobiju umirovljenici koji rade
Mirovina iz drugog stupa povećava se automatski jednom godišnje za umirovljenike koji rade. Na uplaćene doprinose ne obračunavaju se prinosi.
16:36 10 h 18.05.2026
Porez na mirovinu: Isti umirovljenik platit će 48 eura više u drugom gradu
Na istu mirovinu nećete platiti isti porez u Sisku i Trilju. Izdvojili smo mjesta u kojima su porezne stope najmanje te one u kojima su najveće.
15:01 11 h 18.05.2026
Ovrha u slučaju bolovanja: Jesu li naknade plaće izuzete od plaćanja duga?
Može li se ovrha nastaviti i na naknadi plaće u slučaju bolovanja, pitao je jedan građanin Pravno savjetovalište SUH-a. Pojasnili su što kaže zakon.
11:23 15 h 18.05.2026
Invalidska mirovina i drugi stup: U nekim slučajevima nemate pravo na isplatu
Isplata iz drugog stupa nije uvijek moguća kod invalidske mirovine. Sredstva nekad ostaju na računu ili se vraćaju u proračun, što ovisi o uvjetima.
15:52 3 d 15.05.2026
Iznos mirovine jednak plaći: Evo kada trebate početi štedjeti i koliko uplatiti
Osoba od 30 godina mjesečno bi trebala uštedjeti dodatnih 175 eura za mirovinu izjednačenu s plaćom. Iznos se penje na 314 eura za 40-godišnjake.
15:50 3 d 15.05.2026
Dugogodišnji osiguranici: Malo ih je, a mirovina im je tek nešto veća od minimuma
Manje od šest posto umirovljenika prima starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike. Iako su radili 42 godine, primanja to ne prate.
12:39 3 d 15.05.2026
Imaš preko 100.000 eura mirovinske štednje? Ovoliko ćeš dobiti iz drugog stupa
Osoba s natprosječnom plaćom koja doprinose u fondove uplaćuje od 2002. godine, uz mirovinu iz prvog stupa, dobila bi između 340 i 630 eura iz drugog.
16:32 4 d 14.05.2026