Muškarci za isti rad zarađuju više nego žene: Evo kakva je razlika u mirovinama
Muškarci i dalje imaju veće plaće nego žene za isti rad, što se odražava na mirovine. Ipak, razlika u mirovinama sve je manja po spolu.
10:11 2 h 25.05.2026

Novac, euro | Foto: mirovina.hr
Obvezni mirovinski fondovi dijele se na tri kategorije – A, B i C. Budući da je riječ o trima kategorijama fondova, njihove glavne razlike ‘leže’ u strategiji ulaganja i ograničenjima članova. Najvažniji čimbenik po kojem članovi izabiru fond je taj koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu. S obzirom na različita ulaganja, neki od njih su više ili manje rizični, a mi otkrivamo kako su oni stajali u 2023. godini u usporedbi s inflacijom.
Kada je riječ o ulaganju fondova kategorije A, ono je poprilično liberalnije. S obzirom na to da se očekuju viši prinosi u dužem periodu, namijenjeni su mlađim osiguranicima. Oni su vaša opcija u slučaju da vam je do odlaska u starosnu mirovinu preostalo najmanje 10 godina. Pri ulaganju, minimalno 30 posto neto imovine obveznog mirovinskog fonda kategorije A odlazi na obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a.
S druge strane, u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a ulaže se maksimalno 65 posto neto imovine. Što se tiče korporativnih obveznica i komercijalnih zapisa izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, u njih se ulaže najviše 50 posto neto imovine fonda. Na imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima, otpada najmanje 40 posto neto imovine fonda. Kod ove kategorije se očekuju i veći prinosi.
Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Fond kategorije B najmanje 50 posto neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a.
Najviše 40 posto neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 60 posto neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
U najmanjoj mjeri su rizični mirovinski fondovi kategorije C. Oni su, ponajprije, namijenjeni osiguranicima kojima je preostalo manje od pet godina do mirovine. Za razliku od prethodno spomenutih kategorija fondova koji također ulažu u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, fond kategorije C u njih investira minimalno 70 posto neto imovine fonda. Potrebno je obratiti pozornost na činjenicu da fondu kategorije C nije dozvoljeno ulaganje u dionice.
Zato u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, ulažu maksimalno 10 posto neto imovine fonda. Najveća sredstva, njih najmanje 90 posto neto imovine fonda, ulaže se u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
Kako bi se ova priča upotpunila, važno je naglasiti ostvarene rezultate mirovinskih fondova i istaknuti prinose u 2023. godini. Za MIREX A, nominalni prinosi u 2023. godini su bili 14,88 posto nominalno, dok su realni prinosi iznosili 9,93 posto. Treba imati i na umu da fondovi A i C postoje od 2014. godine pa je lani u MIREX A realiziran najviši prinos ikada. Prinosi tako u ovoj kategoriji od osnivanja do posljednjeg dana prošle godine iznose 7,17 posto.
Nominalni prinosi MIREX-a B su lani bili na 10,19 posto, a poprilično dobro su stajali i realni prinosi 5,44 posto. U njemu je i dalje 89 posto ukupne imovine članova. Inače, od osnivanja, fond MIREX B je imao veći prinos jedino 2012. i 2014. godine.
Daleko manje brojke se odnose na MIREX C, što je bilo i očekivano. Nominalni prinosi MIREX-a C su lani bili četiri posto, dok su realni prinosi bili negativni, točnije -0,48 posto. U tom je slučaju riječ o negativnim posljedicama vrlo visoke inflacije u 2023. godini koje se i dalje osjećaju. S obzirom na trenutnu situaciju, iz UMFO-a su otkrili kako su prije dvije godine započeli s vrlo niskim prinosima, ali se prognozira da će ove godine nominalni i realni prinosi biti pozitivni.
Posljednjeg dana 2023. godine, imovina obveznih mirovinskih fondova kategorije A je bila 417.629.635,08 eura, dok je za fond kategorije B iznosila 17.956.871.374,48 eura. Daleko nižu imovinu od njih ima fond kategorije C koji je 31. prosinca 2023. godine iznosio 1.858.800.112,48 eura.
Zanimljiv podatak je taj da je sveukupna imovina hrvatskih obveznih mirovinskih fondova iznosila 20.233.301.122,04 eura, odnosno 28 posto hrvatskog BDP-a. S obzirom na broj stanovnika Republike Hrvatske, riječ je o nevjerojatno velikim sredstvima za domaće gospodarstvo. Ako se podaci usporede s 2022. godinom, svjedočimo ogromnoj promjeni ‘teškoj’ 2.689.571.000 eura. Kako su točno stajali obvezni mirovinski fondovi prošle godine možete pročitati i u ovom tekstu.
Moglo bi se reći kako, prema gore navedenim brojkama prošle godine prinos u MIREX-u C nije bio zavidan, ali problem je predstavljala inflacija koja je bila dosta visoka, stoga je realni prinos negativan. Uz to, treba se osvrnuti i na podatak prema kojemu je lani u Hrvatskoj očekivana prosječna stopa inflacije iznosila 8,4 posto.
Nominalni i realni prinosi fonda kategorije A bili su veći od stope inflacije izražene u postocima, dok su za fondove kategorije B samo nominalni prinosi, za razliku od realnih veći od inflacije, a ovi podaci i nisu u potpunosti zadovoljavajući. Još ako tome dodamo i cjelokupno stanje, nominalne i realne prinose, fondova kategorije C uz stopu inflacije na godišnjoj razini, MIREX C je daleko od zavidne razine. Kako su stajali obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi možete pogledati ispod:

Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi na kraju 2023. | Foto: UMFO
Hrvati koji ulažu u europsku mirovinu: Najmlađa štediša je beba od nula godina
Ima Hrvata koji ulažu u europsku mirovinu dulje od tri godine, koliko postoji. Većinom su žene, uplaćuju za sebe i pripadaju svim dobnim skupinama.
10:27 2 d 23.05.2026
Dio obiteljske mirovine: Pravo ostvaruje 117.000 umirovljenika, ali iznos nije velik
Dio obiteljske mirovine ostvarilo je više od 117.000 umirovljenika u svibnju ove godine. Iznos nije velik, ali 'podebljava' vlastitu mirovinu.
10:26 2 d 23.05.2026
Mirovine i plaće plešu tango: Udio opet u padu nakon skoka primanja zaposlenih
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći opet je u padu. Primanja umirovljenika rastu, ali rast je brži kod zaposlenih.
14:42 2 d 22.05.2026
Koliko mladih štedi u trećem stupu: Većinom sami uplaćuju sredstva za mirovinu
Oko 44.000 mladih uplaćuje u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Većina njih su je sami pokrenuli, a za neke uplaćuju poslodavci.
12:46 2 d 22.05.2026