Štedjeli ste u III. stupu i vrijeme je za isplatu: Koji način odabrati?
Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje - III. mirovinskog stupa - jedna od odluka je i način njihove isplate.
09:54 2 d 05.10.2026

Novac, euro | Foto: mirovina.hr
Obvezni mirovinski fondovi dijele se na tri kategorije – A, B i C. Budući da je riječ o trima kategorijama fondova, njihove glavne razlike ‘leže’ u strategiji ulaganja i ograničenjima članova. Najvažniji čimbenik po kojem članovi izabiru fond je taj koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu. S obzirom na različita ulaganja, neki od njih su više ili manje rizični, a mi otkrivamo kako su oni stajali u 2023. godini u usporedbi s inflacijom.
Kada je riječ o ulaganju fondova kategorije A, ono je poprilično liberalnije. S obzirom na to da se očekuju viši prinosi u dužem periodu, namijenjeni su mlađim osiguranicima. Oni su vaša opcija u slučaju da vam je do odlaska u starosnu mirovinu preostalo najmanje 10 godina. Pri ulaganju, minimalno 30 posto neto imovine obveznog mirovinskog fonda kategorije A odlazi na obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a.
S druge strane, u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a ulaže se maksimalno 65 posto neto imovine. Što se tiče korporativnih obveznica i komercijalnih zapisa izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, u njih se ulaže najviše 50 posto neto imovine fonda. Na imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima, otpada najmanje 40 posto neto imovine fonda. Kod ove kategorije se očekuju i veći prinosi.
Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Fond kategorije B najmanje 50 posto neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a.
Najviše 40 posto neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 60 posto neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
U najmanjoj mjeri su rizični mirovinski fondovi kategorije C. Oni su, ponajprije, namijenjeni osiguranicima kojima je preostalo manje od pet godina do mirovine. Za razliku od prethodno spomenutih kategorija fondova koji također ulažu u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, fond kategorije C u njih investira minimalno 70 posto neto imovine fonda. Potrebno je obratiti pozornost na činjenicu da fondu kategorije C nije dozvoljeno ulaganje u dionice.
Zato u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, ulažu maksimalno 10 posto neto imovine fonda. Najveća sredstva, njih najmanje 90 posto neto imovine fonda, ulaže se u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
Kako bi se ova priča upotpunila, važno je naglasiti ostvarene rezultate mirovinskih fondova i istaknuti prinose u 2023. godini. Za MIREX A, nominalni prinosi u 2023. godini su bili 14,88 posto nominalno, dok su realni prinosi iznosili 9,93 posto. Treba imati i na umu da fondovi A i C postoje od 2014. godine pa je lani u MIREX A realiziran najviši prinos ikada. Prinosi tako u ovoj kategoriji od osnivanja do posljednjeg dana prošle godine iznose 7,17 posto.
Nominalni prinosi MIREX-a B su lani bili na 10,19 posto, a poprilično dobro su stajali i realni prinosi 5,44 posto. U njemu je i dalje 89 posto ukupne imovine članova. Inače, od osnivanja, fond MIREX B je imao veći prinos jedino 2012. i 2014. godine.
Daleko manje brojke se odnose na MIREX C, što je bilo i očekivano. Nominalni prinosi MIREX-a C su lani bili četiri posto, dok su realni prinosi bili negativni, točnije -0,48 posto. U tom je slučaju riječ o negativnim posljedicama vrlo visoke inflacije u 2023. godini koje se i dalje osjećaju. S obzirom na trenutnu situaciju, iz UMFO-a su otkrili kako su prije dvije godine započeli s vrlo niskim prinosima, ali se prognozira da će ove godine nominalni i realni prinosi biti pozitivni.
Posljednjeg dana 2023. godine, imovina obveznih mirovinskih fondova kategorije A je bila 417.629.635,08 eura, dok je za fond kategorije B iznosila 17.956.871.374,48 eura. Daleko nižu imovinu od njih ima fond kategorije C koji je 31. prosinca 2023. godine iznosio 1.858.800.112,48 eura.
Zanimljiv podatak je taj da je sveukupna imovina hrvatskih obveznih mirovinskih fondova iznosila 20.233.301.122,04 eura, odnosno 28 posto hrvatskog BDP-a. S obzirom na broj stanovnika Republike Hrvatske, riječ je o nevjerojatno velikim sredstvima za domaće gospodarstvo. Ako se podaci usporede s 2022. godinom, svjedočimo ogromnoj promjeni ‘teškoj’ 2.689.571.000 eura. Kako su točno stajali obvezni mirovinski fondovi prošle godine možete pročitati i u ovom tekstu.
Moglo bi se reći kako, prema gore navedenim brojkama prošle godine prinos u MIREX-u C nije bio zavidan, ali problem je predstavljala inflacija koja je bila dosta visoka, stoga je realni prinos negativan. Uz to, treba se osvrnuti i na podatak prema kojemu je lani u Hrvatskoj očekivana prosječna stopa inflacije iznosila 8,4 posto.
Nominalni i realni prinosi fonda kategorije A bili su veći od stope inflacije izražene u postocima, dok su za fondove kategorije B samo nominalni prinosi, za razliku od realnih veći od inflacije, a ovi podaci i nisu u potpunosti zadovoljavajući. Još ako tome dodamo i cjelokupno stanje, nominalne i realne prinose, fondova kategorije C uz stopu inflacije na godišnjoj razini, MIREX C je daleko od zavidne razine. Kako su stajali obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi možete pogledati ispod:

Obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi na kraju 2023. | Foto: UMFO
Štedjeli ste u III. stupu i vrijeme je za isplatu: Koji način odabrati?
Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje - III. mirovinskog stupa - jedna od odluka je i način njihove isplate.
09:54 2 d 05.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 6 d 01.10.2026
Prijevremene mirovine: Skoro svaki treći umirovljenik ima manje od 509 eura
Prijevremene mirovine koje se umanjuju znatno su niže od onih bez penalizacije. One pak svakom desetom umirovljeniku donose iznad 1.000 eura.
16:40 12 h 07.10.2026
Starosne mirovine od 79 pa do 1.900 eura: Više od 60 posto ih je ispod prosjeka
Prosječna starosna mirovina po općim propisima iznosi 754 eura. Ipak, precizni podaci otkrivaju da se iznosi kreću od svega 79 pa do 1.900 eura.
16:31 1 d 06.10.2026
Tko isplaćuje mirovinu iz trećeg stupa: Formalno postoje tri opcije, u praksi jedna otpada
Mirovinu iz trećeg stupa isplaćuju MOD-ovi i mirovinska društva koja upravljaju fondovima. Može biti privremena, doživotna i jednokratna.
12:46 1 d 06.10.2026
Sve naknade mirovinskih fondova na jednom mjestu: Društva naplaćuju do dva posto
Pronašli smo kolike naknade mirovinska društva naplaćuju članovima fondova. Visine naknada su jednake u drugom stupu, no u trećem se razlikuju.
16:40 2 d 05.10.2026
Počinje isplata mirovina: Umirovljenicima u listopadu stiže nešto manji iznos
Zavod za mirovinsko osiguranje objavio je službeni datum početka isplate mirovina u listopadu. Umirovljenici će dobiti jedno usklađivanje 'manje'.
10:29 2 d 05.10.2026
Zavodi prikazuju različit broj zaposlenih: Provjerili smo otkud razlika od 36.000 radnika
Zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je zabilježio skoro 36.000 zaposlenih više od Zavoda za statistiku. Provjerili smo u čemu je 'kvaka'.
08:38 3 d 04.10.2026
Student si i ne stigneš raditi? Postoji rješenje
Samostalan život sa sobom nosi puno više razmišljanja o financijama. Naš protagonist već u prvom tjednu studija razmišlja o legalnoj prečici do novca.
16:20 12 h 07.10.2026
Zbog novog Zakona o logopedskoj djelatnosti i pratećih minimalnih tehničkih uvjeta brojni privatni logopedi bit će prisiljeni prestati s radom.
16:09 12 h 07.10.2026
Rekonstrukcija dijela obilaznice Zagreba: Odbijena žalba Slovenaca, posao može krenuti!
Radovi na čvoru Rakitje bili bi prva faza rekonstrukcije čvora Zagreb Zapad, a neko vrijeme nisu kretali zbog žalbe. Nakon Rješenja, mogli bi početi.
16:41 11 h 07.10.2026
HZSR priprema opsežnu obnovu svojih područnih ureda, a projekt predviđa sanaciju dotrajalih dijelova i potpuno uređenje novih prostora.
16:40 12 h 07.10.2026