Usporedba prosječnih mirovina u Europi: Pogledajte gdje se prema zadnjim podacima nalazi Hrvatska

Nakon nekoliko desetljeća dugog radnog staža, dane u trećoj životnoj dobi trebalo bi dočekati financijski osigurano. Ipak, trenutna situacija, barem u Hrvatskoj, sasvim je suprotna od navedene. Prava bitka za financijsku egzistenciju tek počinje u umirovljeničkim danima jer smo zemlja u kojoj čak 310.320 umirovljenika prima najnižu mirovnu u iznosu od oko 318 eura, što je zapravo 27 posto hrvatskih umirovljenika. Prosječna mirovina u zemljama članicama Europske unije (EU) je 2021. godine iznosila 1.294 eura, o čemu brojni radnici u Hrvatskoj mogu sanjati, unatoč tome što prosječna hrvatska plaća iznosi 1.326 eura. Poražavajuće je i to da samo 30 posto Hrvata vjeruje da će imati dovoljno novca za život dostojan čovjeka u mirovini.

Drastične razlike u iznosima mirovina prisutne su diljem europskih zemalja. Postoji poveznica između povjerenja u mirovinski sustav i razine mjesečnih iznosa mirovina. Osobama starijim od 65 godina na području Europe glavni izvor prihoda su mirovine povezane s ostalim prihodima. Tome treba dodati podatak prema kojem manje od polovice potrošača u Europskoj uniji smatra da će im iznos mirovine biti dostatan za život dostojan čovjeka. Posebno žalosti činjenica da u nekolicini zemalja vlada zabrinutost zbog neodgovarajućeg iznosa mirovine, a ista situacija je i u Hrvatskoj.

Prosječna mirovina u zemljama EU je veća od prosječne hrvatske plaće

Starosne mirovine Europljana uvelike se razlikuju u nominalnim iznosima i standardima kupovne moći (PPS), što se može iščitati u podacima Eurostata. Zbog veće preglednosti, portal euronews.com donosi mjesečne iznose mirovina. Temelje ih na podacima o godišnjim isplatama mirovina koje su podijelili s 12 mjeseci u 2021. godini.

Prosječni bruto mjesečni trošak starosne mirovine po korisniku u zemljama članicama EU u 2021. godini je varirao od zemlje do zemlje. Primjerice, umirovljenik u Luksemburgu može očekivati mirovinu od 2.575 eura. S druge strane, umirovljenik u Bugarskoj može očekivati iznos mirovine od 226 eura pa nadalje. Inače, prosječna mirovina u EU u 2021. godini je iznosila 1.224 eura.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Hrvatska pri samom dnu popisa

Velika četvorka EU-a prednjači po iznosu starosne mirovine jer su te zemlje nadišle prosječnu mirovinu osobe koja živi u nekoj od zemalja članica EU. Italija je s prosječnom mirovinom od 1.561 euro, prva na listi zemalja Velike četvorke EU-a. Preostale tri zemlje, Francuska, Španjolska i Njemačka daju gotovo iste mirovine, u iznosu od oko 1.450 eura. Treba uzeti u obzir da se radi o podacima za 2021. godinu koji su objavljeni tek sada i time su najnoviji podaci usporedbe mirovina po zemljama.

Nažalost, Hrvatska je i dalje u nezavidnoj poziciji jer smo pri samom dnu popisa zemljama članica EU. Tako je prema podacima iz 2021 (podaci prikazani u grafu) prosječna mirovina iznosila 388 eura. Prosječna mirovina u Hrvatskoj je ovoga travnja iznosila 513 eura, a ovo je prvi puta da je prešla 500 eura, o čemu smo pisali i ovdje.

Od svih zemalja članica EU, najgore stanje je 2021. godine bilo u Bugarskoj, gdje je prosječna mirovina tada bila 226 eura. Ne računajući zemlje koje nisu članice Europske unije i njihovu prosječnu mirovinu, iza Hrvatske su se pozicionirale Crna Gora, Srbija, Turska, Bosna i Hercegovina (BiH) i Albanija.

Nevjerojatne razlike u iznosu prosječne mirovine

Prosječna potrošnja na starosne mirovine u Luksemburgu bila je gotovo 11 puta veća od one u Bugarskoj, ističući značajne razlike. Čak i isključujući Luksemburg kao iznimku, prosjek EU-a i dalje je bio gotovo šest puta veći od onog zabilježenog u Bugarskoj.

Neke od tih razlika u mirovinama mogu se pripisati različitim razinama cijena među državama članicama EU, jer Eurostat napominje da se ukupni troškovi života značajno razlikuju diljem regije. Kada je riječ o iznosima prosječnih mirovina, na popisu zemalja članica EU-a su najniže pozicionirane balkanske zemlje. Naravno, na to utječe i visina svakodnevnih troškova, odnosno troškova života. Primjerice, u Luksemburgu je prosječna potrošnja na starosne mirovine gotovo 11 puta viša od one u Bugarskoj.

Ako se iz tih podataka čak i izuzme Luksemburg koji ima natprosječno visoke mirovine, prosječna mirovina umirovljenika u zemljama EU je šest puta veća od mirovine bugarskih umirovljenika. Potrebno je naglasiti kako situacija varira u standardima kupovne moći, što je izraz za umjetnu valutnu jedinicu koja prilagođava razlike u razinama cijena između zemalja.

Samo 30 posto Hrvata vjeruje da će imati dovoljno novca za život dostojan čovjeka u mirovini

Europska agencija za osiguranje i strukovne mirovine (EIOPA) je lani provela istraživanje Eurobarometra prema kojem 42 posto potrošača u zemljama članicama EU smatra da će imati dostatnu količinu novca za ugodan umirovljenički život. Upravo zbog toga su zabilježene drastične varijacije među zemljama EU-a.

Luksemburg sa svojih 61 posto bilježi najvišu stopu povjerenja, a nakon njega Nizozemska s 59 posto i Danska s 58 posto. Najnižu stopu povjerenja bilježi Latvija sa samo 23 posto, zatim Slovenija s 27 posto. Iza tih zemalja smjestila se Poljska s 28 posto, a slijede ih Mađarska i Hrvatska koje imaju 30 posto povjerenja.

Manje povjerenje u zemljama s niskim iznosima prosječnih mirovina

Baš kao što je to bilo i očekivano, viša razina povjerenja vlada u zemljama s višim iznosima prosječne mirovine. Ne iznenađuje ni pad povjerenja u zemljama gdje s nižim iznosima mirovina. U izvješću Europskog parlamenta, stručne skupine i dionici su dali niz preporuka za jačanje održivosti i adekvatnosti mirovinskih sustava EU.

– Način na koji su mirovinski sustavi trenutno dizajnirani ostavlja sve veći broj ljudi u riziku od siromaštva u starosti. Taj trend je suprotan naporima EU da smanji siromaštvo, stoji u izvješću Europskog parlamenta.

Razlike u mirovinskim sustavima

Treba imati na umu kako postoje razlike u mirovinskim sustavima zbog čega je uspoređivanje međunarodnih razina mirovina izazovno. S obzirom na to da podaci upućuju na prosječne mirovine, zanemaren je utjecaj oporezivanja i socijalnih doprinosa na konačne iznose mirovina. Inače, riječ je o podacima iz Eurostatove baze do kojih se došlo dijeljenjem ukupne potrošnje na starosne mirovine s brojem korisnika.

Podsjećamo kako postoje i oni koji u Hrvatskoj primaju mirovinu daleko višu od prosjeka, ali njih je doista malo, pogotovo ako tome dodamo činjenicu da imamo oko 1,2 milijuna korisnika mirovina u svibnju. Više o tome možete pročitati ovdje.