Državni proračun u krizi: Evo kako će se najavljeni 'rezovi' odraziti na mirovine

Javnost, ali i same ministre, iznenadio je zahtjev za proračunskim uštedama uoči nadolazećeg rebalansa državnog proračuna. Premda je ministar financija Marko Primorac rekao da će biti za plaće, mirovine, socijalna davanja i obnovu od potresa, neizvjesna je isplata određenih izdataka za umirovljenike. U prvom redu to su dosadašnje jednokratne pomoći te najavljeni trajni dodatak na mirovinu, uz novu formulu usklađivanja. Upitno je također hoće li Plenković, zbog rekordnih proračunskih izdataka, zadržati energetske i prehrambene povlastice za građane, koje najviše znače umirovljenicima.

Plenkovićeva ‘rekordna’ izdvajanja za plaće, mirovine, jednokratne pomoći, ograničavanje cijena energenata i hrane te ostale antiinflacijske mjere s kojima se posljednjih godina neprestano hvali, mogle bi vrlo brzo doći kraju. Može se to iščitati iz najavljenih ‘rezova’ u državnom proračunu uoči jesenskog rebalansa.

Mirovine sigurne, ali što s obećanjima za umirovljenike

Ministar financija Marko Primorac od ministara je zatražio uštede. Pritom je naglasio da će 2025. biti za plaće, mirovine, socijalna davanja i obnovu od potresa, dok je sve ostalo podložno kresanju. Mirovine su zbog rasta plaća, ali i potrošačkih cijena, rekordno rasle kroz redovna polugodišnja usklađivanja. Tako nas već od 1. srpnja, sa zakašnjenjem u isplati od rujna, čeka oko sedam posto povećanja mirovina, o čemu smo pisali ovdje.

Mirovine su, dakle, sigurne, međutim stvari baš i nisu toliko jednostavne. Naime, iduće godine trebala bi se prema Vladinim obećanjima povećati formula usklađivanja s trenutnog omjera 70:30 u korist povoljnijeg faktora, cijena ili plaća, na 85:15, što predstavlja simboličan, ali povećani izdatak za mirovine. Vlada je obećala i uvođenje trajnog dodatka, takozvane trinaeste mirovine, koja bi isto tako trebala zaživjeti nagodinu. Premda bi trajni dodatak trebao zamijeniti dosadašnje jednokratne pomoći koje su umirovljenicima isplaćivane kroz sedam paketa pomoći, dodatno je to opterećenje za državnu kasu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Vlada se uoči izbora ponašala kao ‘pijani milijarder’

Ne treba zaboraviti ni da je Vlada uoči parlamentarnih izbora u travnju drastično povećala plaće u državnom sektoru, uz određene financijske beneficije u mirovinskom sustavu, poput povećanja obiteljske mirovine i uvođenja dijela obiteljske mirovine uz vlastitu. Tu su i gospodarske mjere poput vaučera za struju, zaštićene cijene energenata i potrošačke košarice osnovnih prehrambenih artikala. Sva ta dodatna davanja sada postaju neizvjesna, a najviše znače upravo umirovljenim građanima. Prema preporukama MMF-a, Vlada bi mogla napraviti rezove upravo na tom polju. Ipak, zasad nije poznato na čemu će sve Vlada štedjeti u nadolazećem proračunskom razdoblju.

Ne krene li s rezanjem već ove godine, ovogodišnji bi se deficit, procijenio je MMF, popeo s 0,7 % iz 2023. na 2,5 % posto manjka u ovoj godini. Vlada je ranije planirala godinu završiti s 1,9 % minusa. Prva tri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani proračunski su rashodi bili za petinu veći, dok su prihodi rasli oko 12 posto. Izdaci za plaće su porasli gotovo 40 posto, a od travnja se ta razlika dodatno produbila zbog predizborne povišice, čija se financijska težina kreće oko 1,6 milijardi eura. Otprilike bi toliko Vlada na jesen trebala uštedjeti kroz rebalanse i zadržati tu razinu potrošnje i u 2025. godini, piše Večernji.hr.