Muškarci za isti rad zarađuju više nego žene: Evo kakva je razlika u mirovinama
Muškarci i dalje imaju veće plaće nego žene za isti rad, što se odražava na mirovine. Ipak, razlika u mirovinama sve je manja po spolu.
10:11 1 h 25.05.2026

Predrag Bejaković | Snimak zaslona/Youtube
Znatno povećavanje mirovina, odnosno mirovinskih rashoda u cjelini, najvjerojatnije nadilazi mogućnosti hrvatskog gospodarstva, što bi zahtijevalo preoblikovanje proračunskih rashoda i dovelo do daljnjeg povećanja poreznog tereta, smatra nezavisni analitičar dr. sc. Predrag Bejaković. Kao jedno od rješenja predlaže strože uvjete za odlazak u mirovinu, ali i podizanje dobne granice na 67 godina.
– Trebalo bi postrožiti uvjete za odlazak u mirovinu, jer je to jedini način da mirovinski sustav ostane dugoročno financijski stabilan. Nužno je postrožiti i dosljedno provoditi propise o invalidnosti da se omogući, ako ne smanjivanje, onda barem zadržavanje broja invalidskih umirovljenika. Već je dosad dosta napravljeno u izjednačavanju dobi za odlazak u mirovinu muškaraca i žena. U daljnjim aktivnostima trebat će ubrzati provedbu odluke o podizanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina. Presudno je uskladiti zakonsku i stvarnu dob umirovljenja. To sigurno nije ugodno i građani se tome protive, ali to je zapravo jedini način da bi se sačuvao mirovinski sustav, rekao je Bejaković za Glas-Slavonije.hr.
Stručnjak se zalaže za daljnje sužavanje mirovinskih prava, ali i reforme na tržištu rada i gospodarstva općenito. U Hrvatskoj, kao ni u velikoj većini zemalja u svijetu, ističe, ne postoji dovoljno mehanizama koji potiču osiguranike na duži rad.
Kada je riječ o najavljenom osnivanju alternativnog investicijskog fonda pod državnom garancijom, u koji bi se usmjerilo pet posto ukupne štednje građana u drugom mirovinskom stupu, Predrag Bejaković nije optimističan.
– Više je nego pohvalno kako smo uspjeli sačuvati i razviti kapitalizirano mirovinsko osiguranje, ali pomalo se bojim te mjere. Koliko mi je poznato, takva praksa ne postoji nigdje u EU-u i OECD-u pa ni u svijetu, tako da bi mogla dovesti do nesigurnog optimalnog povrata sredstava budućim umirovljenicima. Ujedno, ne smatram da takvi fondovi trebaju postojati jer su suprotni najvažnijim načelima financijskog poslovanja zbog svoje rizičnosti, špekulativnosti i volatilnosti, a za njih i ne postoji sekundarno tržište. Državna garancija povrata uloženih sredstava u takva fond znači da se nastali gubitak prenosi na porezne obveznike, što je potpuno neprihvatljivo pa nije ni čudo da takvih fondova nema u svijetu, zaključuje ovaj doktor znanosti.
Hrvati koji ulažu u europsku mirovinu: Najmlađa štediša je beba od nula godina
Ima Hrvata koji ulažu u europsku mirovinu dulje od tri godine, koliko postoji. Većinom su žene, uplaćuju za sebe i pripadaju svim dobnim skupinama.
10:27 2 d 23.05.2026
Dio obiteljske mirovine: Pravo ostvaruje 117.000 umirovljenika, ali iznos nije velik
Dio obiteljske mirovine ostvarilo je više od 117.000 umirovljenika u svibnju ove godine. Iznos nije velik, ali 'podebljava' vlastitu mirovinu.
10:26 2 d 23.05.2026
Mirovine i plaće plešu tango: Udio opet u padu nakon skoka primanja zaposlenih
Udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći opet je u padu. Primanja umirovljenika rastu, ali rast je brži kod zaposlenih.
14:42 2 d 22.05.2026
Koliko mladih štedi u trećem stupu: Većinom sami uplaćuju sredstva za mirovinu
Oko 44.000 mladih uplaćuje u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Većina njih su je sami pokrenuli, a za neke uplaćuju poslodavci.
12:46 2 d 22.05.2026