Veću mirovinu možemo postići jedino kroz vlastitu štednju i ulaganja, pri čemu nam se nude tri opcije
Mirovine danas čine tek oko 40 posto prosječne plaće. Ipak, postoje načini kako taj udio barem malo povećati. Za mirovinu je najbolje početi štedjeti što ranije, ali nije kasno ni ako imamo više od 20 godina radnog staža. Drugi i treći mirovinski stup, uz investicijska ulaganja, nude se kao opcije za veću mirovinu, no svatko si može izabrati vlastiti način štednje s ciljem veće mirovine u starosti.
Novac, euri | Foto: mirovina.hr
Da nas ne bi dočekale mirovine kakve primaju današnji umirovljenici, važno je imati dugoročni plan štednje s ciljem povećanja prihoda u starosti. Čak i ako već imate oko 20 godina radnog staža, još uvijek nije kasno za početi. Dugoročnim mirovinskom planom mogli bismo osigurati mirovinu u visini plaće koju smo zarađivali do umirovljenja. Naime, sadašnja prosječna mirovina čini tek nešto malo više od 40 posto prosječne plaće.
Drugi mirovinski stup kao sve povoljnija opcija
Kako biste značajnije podigli prihode u mirovini, potrebno je uključiti mirovinu baziranu na kapitaliziranoj štednji (drugi i treći stup) i dugoročan investicijski portfelj, piše tportal.hr. Štednja u drugom mirovinskom stupu, u koji svaki zaposleni uplaćuje pet posto bruto plaće, ima sve važniju ulogu u formiranju buduće mirovine. Produljivanjem razdoblja kapitalizacije dvostupne mirovine postaju sve isplativije velikoj većini građana.
Takvih mirovina trenutno je tek nešto više od 16.000, a na njihove osnovne mirovine povećan je dodatak sa 20,25 na 27 posto. Nažalost, čak petina dvostupnih umirovljenika ostala je bez povišice od oko 6 posto, njih više od 3.000, o čemu smo pisali ovdje.
Kako bi nam isplata iz drugog mirovinskog stupa bila što isplativija, važno je pratiti našu štednju u pogledu promjene kategorije fonda i društva za upravljanje. Ako do mirovine imate više od deset godina, preporučljivo je štedjeti u fondovima kategorije A jer dugoročno ostvaruju najviše prinose. Nakon toga prelazite u kategoriju B, a pet godina prije mirovine u kategoriju C.
Informirajte se o fondovima i njihovim kategorijama
Osiguranici mogu biti članovi mirovinskog fonda kategorije B ili C neovisno o duljini razdoblja do referentnog dana. Mogu biti članovi mirovinskog fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo deset ili više godina, a iznimno na temelju svog zahtjeva mogu biti članovi fonda kategorije A ako je do referentnog dana ostalo pet ili više godina. Kako biste izabrali najuspješnije mirovinsko društvo i fond, potrebno je usporediti njihove dosadašnje rezultate i politike ulaganja.
Novim zakonskim izmjenama od siječnja ove godine omogućava se promjena kategorije mirovinskog fonda i prelazak u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, neovisno o kalendarskom mjesecu, kako je to bilo ranije u mjesecu rođenja.
Prilikom odlaska u mirovinu, možete uzeti jednokratno 20 posto mirovinske štednje, ali pod uvjetom da vam je osnovna mirovina iz prvog stupa veća od zakonski najniže mirovine. O načinima korištenja jednokratne isplate i nasljeđivanju mirovinske štednje, više možete pročitati ovdje.
Dobrovoljna štednja i investicijska ulaganja
Jedna od opcija ‘podebljanja’ mirovine je i dobrovoljna štednja uz državni poticaj u trećem mirovinskom stupu, o čemu pročitati možete ovdje. Uz mirovinsku štednju, možete kreirati i vlastiti investicijski portfelj. Programom redovitog investiranja svakog mjeseca možete dugoročno uštedjeti značajan kapital. Primjerice, izdvajanjem svote od 100 eura mjesečno, uz godišnji prinos od šest posto, nakon 30 godina raspolagat ćete s oko 95.000 eura. Nakon odlaska u mirovinu ušteđeni iznos omogućit će vam dodatne mjesečne prihode od približno 800 eura u razdoblju od 10 godina, odnosno 400 eura u razdoblju od 20 godina.
Mlađim osobama preporučuje se da ulažu više u nešto rizičnije dionice, a manje u obveznice, trezorske zapise, nekretnine i slična sigurnija ulaganja. Kako dolazimo u srednje godine, vrijedi obrnuto pravilo, jer se tada više nemamo vremena oporavljati od skokova investicijskih ciklusa.
Osim dobrovoljne mirovinske štednje u trećem stupu i investicijskih ulaganja, pri čemu obje opcije nose dobit, ali bez garancije, građani mogu izabrati i sebi bliske oblike štednje za starost. No, važno je početi na vrijeme ili barem što ranije prije odlaska u mirovinu.
