Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
U Saboru o mirovinama: ‘Nešto s mirovinskim fondovima nije u redu’
Ministar rada Marin Piletić u Saboru je predstavio izmjene dvaju zakona koje donose nova pravila za mirovinske fondove i osiguravajuća društva, ali i važnu novost za buduće umirovljenike. Ključna promjena omogućuje građanima izbor između mirovine koja se redovito usklađuje i neindeksirane mirovine koja je u startu viša. Zastupnik Mišo Krstičević kritizirao je postojeći mirovinski sustav i dao svoj prijedlog kako osigurati mirovine.
Mišo Krstičević | Foto: Internet TV Hrvatskog sabora
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić danas je u Saboru predstavio prijedlog izmjene dvaju zakona, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima. Većina promjena se odnosi na dostavljanje informacija u skladu sa standardima EU-a, ali jedna izmjena se tiče izravno umirovljenika i odnosi se na mogućnost odabira mirovine bez usklađivanja, ali koja je u startu veća.
Ministar: ‘Moramo jačati trostupni mirovinski sustav’
Ministar Piletić je podsjetio da je sustav kapitalizirane štednje, odnosno drugi mirovinski stup, uspostavljen 2002. godine i da sada vidimo značajne rezultate, ali još uvijek nije ostvaren pun potencijal. Taj sustav ima 2,4 milijuna članova, a imovina je veća od 25,8 milijardi eura. Ministar ističe da su izmjene zakona osim za pojedince, važne i za tržište kapitala i razvoj gospodarstva. Dobrovoljni mirovinski fondovi, odnosno treći mirovinski stup, imaju oko 485.000 članova i danas upravljaju imovinom vrijednom 1,58 milijardu eura. Ministar Piletić poručuje da je daljnje jačanje trostupnog mirovinskog sustava ključno, jer samo takav pristup može osigurati dugoročnu održivost i primjerenu razinu mirovina.
– Ako uspoređujemo, 2023. godine je svega 21 posto korisnika izabralo mirovinu iz prvog i drugog stupa, dok je u listopadu 2025. to već na 33 posto. Broj korisnika mirovine iz drugog stupa raste, trenutačno ih je više od 20.000. Međutim, kapitalizirana štednja mora postati još snažniji pokretač rasta mirovina i zbog toga predlažemo izmjene ova dvaju zakona, pojasnio je ministar.
Mogućnost mirovine bez usklađivanja
Ono što izmjena Zakona donosi umirovljenicima je mogućnost isplate mirovine koja se neće usklađivati. Naime, građani će moći birati između dvije mirovine iz drugog stupa – one koja se usklađuje dva put godišnje i one koja se uopće ne usklađuje, ali je u startu veća. Riječ je o takozvanim neindeksiranim mirovinama, čiji će iznos biti fiksan do početka do kraja isplate i neće ovisiti o inflaciji. Kolika je razlika u ponuđenim iznosima između dvije mirovine i o čemu ovisi te kako izgledaju dugoročne projekcije ovih primanja pisali smo ovdje.
– Intencija ovih izmjena je da omogućimo veću ponudu isplate mirovina iz drugog stupa. Kroz ovako indeksirane mirovine, koje se usklađuju dva puta godišnje, korisnik mirovine uvijek dobije izračun, vodeći računa o povoljnijem pravu, na koji način će njegova mirovina biti uvećavana kroz godine. Na ovakav način neindeksiranim mirovinama se korisniku omogućuje da njegova mirovina u startu, u onoj početnoj fazi isplate, bude značajno veća nego što je to onim korisnicima kojima će mirovina linearno rasti kroz godinu, kazao je ministar Piletić.
Hoće li registar stanovništva poboljšati brojke o siromaštvu?
Predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Veselko Gabričević naveo je da preko 82.000 umirovljenika prima invalidske mirovine, a više od 150.000 prima obiteljske mirovine i da njihov udio u prosječnoj plaći iznosi 32 posto za invalidske, odnosno 36 za obiteljske mirovine. Kazao je da se u toj grupi nalazi velik broj ljudi koji su u zoni siromaštva i pitao ministra Piletića hoće li uvođenje registra stanovništva poboljšati te brojke, jer će tada postojati bolji uvid u to tko što posjeduje i ima li drugih prihoda osim mirovine. Registar stanovništva bi na snagu trebao stupiti u lipnju 2026. godine, a više o tome pisali smo ovdje.
– Odgovor je ne. Ali podsjećam da smo izmjenom Zakona o mirovinskom osiguranju povećali sve invalidske mirovine za dodatnih 10 posto i omogućili da te mirovine, koje su u pravilu niže, budu veće. A hoćemo li mi iz registra stanovništva vidjeti da to možda nisu jedini prihodi korisnika invalidske mirovine i da to nije pokazatelj sveukupnih primanja unutar kućanstva, to sasvim sigurno da, odgovorio je Piletić.
‘Nešto s mirovinskim fondovima nije u redu’
SDP-ov zastupnik Mišo Krstičević tvrdi da nešto s mirovinskim fondovima nije u redu kad Vlada mora toliko često intervenirati po pitanju mirovina. Naime, jedna od osnovnih ideja mirovinske reforme kada su uvedeni dobrovoljni mirovinski fondovi bila je upravo ta da Vlada više ne mora brinuti o mirovinama, objašnjava Krstičević. On tvrdi da mirovinski sustav nije dobar jer nije pravo rješenje za mirovinu i nije nikakva garancija, nego samo briga i osjećaj da nas netko u mirovini kontinuirano potkrada. Kaže da ekonomisti tvrde da štednja loše utječe na ekonomski rast jer uzrokuje stagnaciju.
– Možda da je ministar tu, bi nešto i naučio. Možda bi čuo i da je postojala druga osnovna ideja mirovinske reforme, a to je bilo na ovom tragu da će kapitalizirana mirovinska štednja potaknuti ekonomiju. Naravno, u tim pričama i teorijama apologeta i ulizica mirovinskih fondova i financijske industrije postoji fantazija da štednja prethodi ulaganju. Godinama su lagali da će ako novac za naše mirovine damo fondovima, oni ulagati u proizvodnju. To možda vrijedi u nekoj imaginarnoj plemenskoj ekonomiji. No, u tržišnoj ekonomiji gdje štedite novac, to da će štednja potaknuti ekonomiju ne može biti dalje od istine. U našem slučaju štednja uništava ekonomiju, jer štednja znači da nešto nije potrošeno. Ako ne trošimo na proizvode te iste ekonomije, tvornice koje proizvode te proizvode propadaju i stvara se nezaposlenost, rekao je Krstičević
Alternativa štednje u fondovima
Obvezni mirovinski fondovi dobivaju novac od države, a zatim joj taj isti novac uz obaveznu kamatu i posuđujemo i kada se Vlada kasnije hvali o omjerima ulaganja u dionice i obveznice, to nema nikakve makroekonomske mudrosti, objašnjava Krstičević. On smatra da je to obična pljačka. Kao još jednu pogrešnu pretpostavku mirovinske reforme ističe zabludu da individualna štednja bolje štiti od starenja stanovništva u jednoj državi. Krstičević tvrdi da svi koji su doživjeli barem jednu inflaciju znaju da to baš i nije dobar način i predlaže što bi bilo bolje učiniti.
– Jedini način da zaštitimo svoju potrošnju u starosti je snažna ekonomija. Ako naša djeca i unuci budu radili i zarađivali dobro, i nama će biti dobro. Većina ekonomista se slaže da je puno bolje taj novac, koji dajemo fondovima, uložiti u izgradnju nekakve održive proizvodne infrastrukture, na primjer u tvornice, kazao je Mišo Krstičević.
