Solarni paneli kao alternativa za umirovljenike: Spas od krize ili neisplativo ulaganje?

Korištenje solarne energije promovira se kao održiva i štedljiva alternativa ostalim izvorima energije. Uslijed eskalacije krize na Bliskom istoku zbog koje cijene energenata diljem svijeta rastu, radi se o opciji koju potencijalno mogu razmotriti i umirovljenici. Naime, oni su među najranjivijim skupinama na koje ovakve globalne krize i inflacija negativno utječu unatoč Vladinom paketu mjera zaštite, o kojem smo pisali ovdje. Provjerili smo koliko iznosi trošak prelaska na solarnu energiju te je li isplativ za umirovljenike s obzirom na njihova primanja i životne uvjete.

Odustanite od postavljanja solarnih panela na svoju ruku

Prvo što netko tko razmatra opskrbu solarnom energijom treba znati jest da se pri tom ne preporučuje 'uradi sam' pristup. Naime, opskrbljivanje solarnom energijom provodi se po instalaciji solarne elektrane, sustavu za čije projektiranje i instalaciju je potrebno angažirati stručnjake. To znači da ne možete kupiti solarne panele pa ih sami aktivirati kako bi ih koristili već morate imati budžet koji ćete uložiti u takvu uslugu. Logično, pošto se ipak radi o električnim instalacijama koje znaju biti posebno rizične.

Solarni paneli najčešće se postavljaju na krov kako bi upili što više sunca. S obzirom na to da je rad na krovu izazovan i za mlađe, fizički aktivne ljude, radi se o nečemu što se umirovljenicima definitivno ne savjetuje. Svakako, paneli se mogu postaviti i na tlo, ali idemo od pretpostavke da brojni umirovljenici ne raspolažu takvom kvadraturom nekretnina. U suprotnom se ne bi brinuli oko računa za struju i tražili alternative poput solarne energije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

'Uradi sam' pristup ugrožava sigurnost, zdravlje i džep

Zakonom je zabranjeno samostalno postavljanje sunčane elektrane. Ona se može priključiti na vlastitu instalaciju isključivo ako Hrvatska elektroprivreda Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) za to odobri zahtjev. Iz HEP-a naglašavaju da se priključivanjem bez njihove suglasnosti i nadzora ugrožavaju vlastita imovina te sigurnost ukućana, susjeda i HEP-ovih djelatnika koji rade na mreži.

Važno je znati i da jamstva proizvođača opreme za solarnu elektranu u najvećem broju slučajeva prestaju vrijediti kad njima barata nestručna osoba. Stoga ne pokušavajte sami postaviti solarne panele kako bi zaštitili svoje zdravlje, svoj džep od eventualnih kazni ili popravaka te, najvažnije, sigurnost svog doma.

Trošak od 3.800 do preko 10.000 eura

Pregledom cjenika nekih od stručnih tvrtki koje nude ugradnju solarne elektrane došli smo do najniže cijene od 3.800 eura. Ona pokriva najmanji isplativi sustav od 3,8 kilovata (kW). Uobičajene cijene za prosječno kućanstvo kreću se između 6.000 i 8.000 eura, a neke premium ponude prelaze i 10.000 eura.

Kad se uzme u obzir da je prošle godine jednokratna isplata mirovine iz drugog stupa u prosjeku iznosila oko 7.500 eura, o čemu smo pisali ovdje, može se zaključiti da je ugradnja solarne elektrane priuštiva novim umirovljenicima koji na tu isplatu imaju pravo. S druge strane, ona je najčešće povlastica umirovljenika koji su za radnog staža imali natprosječne plaće.

Prosječna radnička mirovina za ožujak iznosi 567 eura, o čemu smo pisali ovdje. Za pokrivanje troška najjeftinije ponude za solarnu elektranu koju smo pronašli cijene od 3.800 eura potrebno je skoro sedam radničkih mirovina za ožujak. To je više od pola godine odricanja cijele mirovine za prosječnog umirovljenika. Može se zaključiti da prelazak na solarnu energiju nije opcija za većinu umirovljenika.

Subvencije pokrivaju do 70 posto troškova

Ipak, uz pomoć sredstva i paketa mjera Vlade, taj iznos se može prepoloviti pa neki od njih možda i uspiju uštjediti za takvo ulaganje. Naime, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) planira u tekućem kvartalu objaviti javni poziv za ulaganje u obnovljive izvore energije (OIE) i sustave pohrane energije. Trenutačno je u javnom savjetovanju. Namijenjen je fizičkim osobama koje su vlasnici ili suvlasnici obiteljske kuće u kojoj imaju prebivalište minimalno 30 dana prije podnošenja prijave.

Postotak sufinanciranja troškova bit će tim viši što je niži prosječni mjesečni dohodak kućanstva koje se prijavljuje bio u 2025. godini. Građani koji su u riziku od energetskog siromaštva pokrit će se do 70 posto ukupnih troškova. To će vrijediti za kućanstva s prosječnim prošlogodišnjim dohotkom do 1.341,42 eura mjesečno. Oni s većim dohotkom mogu osigurati do 50 posto sufinanciranja.

Sa subvencijama trošak može pasti ispod 1.200 eura

Ove godine se kroz poziv FZOEU-a dijeli ukupno 38 milijuna eura. 20 milijuna eura dat će se za fotonaponske elektrane kojima bi se proizvodila električna energija za vlastitu potrošnju. Za dizalice topline koje se koriste za grijanje potrošne vode i grijanje te hlađenje prostora od toga se izdvaja 10 milijuna eura. Za baterijske sustave za skladištenje energije idu sredstva od 8 milijuna eura.

Najviši iznosi opravdanog troška za dizalice topline je 12.500 eura, za fotonaponsku elektranu je 12.000 eura, a za baterijski sustav 11.200 eura. To znači da najugroženiji građani mogu dobiti do 8,750 eura za dizalice, 8.400 eura za elektrane te 7.840 eura za baterije.

Kad su u pitanju umirovljenici, uzmimo za primjer troška najnižu ponudu od 3.800 eura. U slučaju da ostvare pravo na maksimalni postotak subvencije od 70 posto, trebaju osigurati 1.140 eura iz vlastitog džepa. To su dvije prosječne radničke mirovine za ožujak što je puno prihvatljivije od odricanja polugodišnjih primanja.

Isplativost za tri do osam godina

Inače, većina tvrtki čije ponude za solarne elektrane smo provjeravali nude urednu pripremnu dokumentaciju za prijavu na poziv pošto njima ide u korist da ih odaberete jednom kad dobijete sredstva. Pri tom napominju da se isplativost solarnih elektrana ostvaruje puno brže s poticajima što je od važnosti za umirovljenike i starije kojima ušteda treba čim prije. Najkraći period isplativosti koji spominju traje tri godine, s poticajima, a najduži je osam godina, bez poticaja.

Cijena te isplativost ovise i o regiji u kojoj se nalazite, snazi elektrane koju trebate, koristite li bateriju za pohranu viška energije, kakvu vrstu krova imate te vrsti opreme koju odlučite kupiti. O istome ovisi i isplativost elektrane. Na primjer, ako živite u Dalmaciji, s obzirom na veću osunčanost, trebat će Vam elektrana manje snage koja će stoga biti jeftinija za izraditi, ali i isplativija od neke u unutrašnjosti.

Osim toga, ako odlučite nabaviti i bateriju za pohranu viška energije, manjak noću nećete trebati nadoknađivati električnom strujom iz mreže. Od ove godine na snazi je novi zakon vezan uz model obračuna zbog kojeg je rad elektrane s baterijom značajno isplativiji nego kad ju nemate. Radi se o početnom ulaganju koje značajno smanjuje mjesečne račune za struju.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.