Razgovor s mirovinskim analitičarom Šemperom: 'Umirovljenici nisu maratonci da trče po centrima'

Ekonomski analitičar i stručnjak za mirovine, Željko Šemper u razgovoru za Mirovina.hr otvoreno govori o aktualnom usklađivanju te otkriva što sve treba mijenjati u mirovinskom sustavu kako bi umirovljenicima bilo bolje. Otkriva i što misli da će nam donijeti predstojeća predizborna kampanja.

Željko Šemper, ekonomski analitičar iz redova HSU-a, prva je osoba koja uvijek zna unaprijed kolika će povišica stići na račune hrvatskih umirovljenika. U decimalu je prognozirao aktualno rekordno usklađivanje, što smo iskoristili za razgovor u kojemu se osvrnuo na inflaciju, nepravde mirovinskog sustava, manjkav odnos mirovina i plaća… A osvrnuo se i na nadolazeću predizbornu kampanju u kojoj će umirovljenici sasvim sigurno biti – meta raznih obećanja.

Imamo rekordno usklađivanje mirovina. Kako gledate na to da ste jedina osoba u javnom prostoru koja objavljuje izračun redovno i prije službenih informacija HZMO-a? Što vas motivira?

Da, ovo je dosad od 1999. godine najveći postotak usklađivanja od 8,42 posto. Ta navika izračuna ostala mi je još od 2004. kad sam ispred HSU-a šest godina bio član Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), do 2009. godine. Redovito pratim „Statističke informacije“ HZMO-a koje su pravi izvor svih informacija prema svim vrstama i razinama mirovina.

Motiv mi je brza i točna informacija o postotku usklađivanja, koja treba što prije doći do umirovljenika, a koji ju željno očekuju. Državni zavod za statistiku objavu o rastu plaća daje oko 20. u mjesecu, a odluku je HZMO obično donosio krajem mjeseca, sada su mnogo brži, jer kod njih je to ipak procedura, a kod mene traje pet minuta! Još su „neki“ pokušali, ali baš im ne ide od ruke!

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U kontekstu inflacije i rasta plaće, koliko uopće znači tih osam posto?

Uz ovih 8,42 i prethodni postotak od 5,37 posto imamo ove godine ukupno usklađivanje od 13,8 posto, a najveća godišnja inflacija bila je 13 posto u studenom. Iz toga bi se moglo zaključiti da ova usklađivanja mirovina „pokrivaju“ inflaciju, ali treba vidjeti strukturu umirovljeničke košarice. U strukturi inflacije najveći postotak poskupljenja je hrana oko 20 posto, a u trgovačkim centrima i na tržnicama naših gradova ima povećanja nekih proizvoda do 50 pa i 100 posto.

I onda neki „pametnjakovići“ predlažu bojkot centara! Pa nisu umirovljenici „maratonci“ da trče po gradu, po centrima, a svi su trgovački centri, kao po dogovoru, maksimalno podizali cijene većine proizvoda. Što se tiče plaća, one su u toj trci i dalje brže od rasta mirovina i samo povećavaju međusobnu razliku. Dakle, 8,42 je dobro, ali u odnosu na inflaciju i plaće nedovoljno!

Vidimo da prosječna mirovina ozbiljno zaostaje za prosječnom plaćom. Koliko je realno da se ispuni obećanje HDZ-a o 50 posto udjela i kako stojimo u Europi po tom parametru, ima li gorih od nas?

Prema podacima HZMO-a za srpanj prosječna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju je iznosila 414,97 eura što je udio od 36,09 posto u odnosu na plaću za lipanj (1.150 eura), a u jesen 2016. udio je bio 40 posto. U predizbornom obećanju HDZ-a iz 2016. bio je cilj da udio mirovina krene prema 50 posto prosječne plaće za dostojanstven život umirovljenika. Da, bilo je još i obećanje o izgradnji 20 domova za starije i nemoćne – nije izgrađen niti jedan!

Dakle, u ovih sedam godina imamo pad udjela s 40 na 36 posto, a što se tiče dostojanstva dovoljno govori podatak, da pola milijuna umirovljenika ima mirovinu ispod praga siromaštva (438 eura). Žalostan je pogled na europsku tablicu na kojoj smo na samom dnu u društvu s Bugarskom i Litvom s 36-37 posto (prosjek EU 58 posto), a bolji udio od Hrvatske imaju čak i republike bivše SFRJ. Da bi mirovine došle na 50 posto plaće treba nam odmah rast od 30-40 posto!

Što bismo trebali mijenjati u mirovinskom sustavu, što je spornije, formula usklađivanja ili formula izračuna mirovine?

Sada je u žiži javnosti sama formula usklađivanja i preniski udio mirovina u plaći. Sve ove godine od 1999. pokazale su, da bi trebalo mijenjati veći broj ključnih odredbi novog restriktivnog Zakona o mirovinskom osiguranju, koji je katastrofalno oštetio sve umirovljene od 1.1.1999. Samo prva aktualna vrijednost mirovine (AVM) pogrešno izračunata na 35,16 kuna, donijela je štetu „novim“ umirovljenicima od 30 milijardi kuna.

Promjena formula usklađivanja prema većem parametru bi sada od 1.7. donijela veće usklađivanje za 2,28 posto (10,7-8,42) i zaustavila stvaranje daljeg jaza između mirovina i plaća. U slučaju veće inflacije od rasta plaća što je bilo od 1.1.2023. (cijene 6,60 / plaće 2,50 / usklađivanje 5,37) malo bi ublažilo sadašnju razliku mirovina i plaća. Formula izračuna mirovina donijela je značajno veću štetu „novim“ umirovljenicima zbog obračunskog razdoblja povećanog s 10 najpovoljnijih godina plaća na cijeli radni vijek, kao i nepravedna, trostruko veća doživotna penalizacija.

Kako komentirate prijedloge nekih stranaka i platformi o linearnom usklađivanju mirovina po principu „svima jednako“?

Nevjerojatno je nerazumijevanje načela uzajamnosti i solidarnosti u mirovinskom sustavu od strane onih koji bi to trebali znati. Potpuno nestručno i diletantski pojašnjavaju i predlažu ono, što želi čuti dio umirovljenika s nižim mirovinama. Oni bi usklađivali mirovine po modelu Robin Hooda „uzmi bogatima i daj siromašnima“, to je njihova preraspodjela! To se nekad u socijalizmu zvala „uravnilovka“ ili politika „jednakih želudaca“. Zaboravljaju ili ne znaju, da je mirovina pravo stečeno uplatama doprinosa, visinom plaće i godinama staža!

U formuli izračuna mirovine osnovni parametri su bruto plaća u cijelom radnom vijeku, broj godina radnog staža i aktualna vrijednost mirovine (AVM). Izračunom iznosa plaće i broja godina staža dobiju se osobni bodovi koji određuju omjere među mirovinama i predstavljaju osnovicu za izračun mirovina, koja se množi s AVM. U postupku usklađivanja povećava se samo AVM i dobije novi iznos mirovine do slijedećeg usklađivanja. Sve drugo ruši temelje mirovinskog sustava i pretvara ga u socijalu!

Što mislite da će umirovljenicima donijeti predstojeća predizborna kampanja? Obećanja će sigurno biti, no što je realno za očekivati?

Obećanja, puno obećanja, sa svih strana, kao i uvijek pred izbore. Naravno, svi će se sada sjetiti nas umirovljenika, ipak smo mi trećina stanovnika Lijepe naše i najveći rezervoar glasača, koji već po tradiciji izlaze na birališta, ako baš nije prevruće ili poledica. Što će nam ponuditi? Pa sigurno brda i doline! Premijer se i nedavno hvalio o ispunjenim obećanjima, Pelješki most, Schengen, euro…, ali se zaboravio ispričati što nije otkupio INU, što nam mirovine nisu na 50 posto, što nije izgradio 20 domova za starije, što nije izgradio stadion (2018. nakon Moskve je rekao „kad ćemo, ako ne sad“).

Što je realno? Ukinuti penalizaciju, izmijeniti formulu usklađivanja? Nisam siguran! Možda neki model 13. mirovine, možda sve majke dobiju šest mjeseci po djetetu, možda se smanji ili ukine TV pristojba, možda korisnicima 60/41 vrati bonus od 0,15 posto…