Prosječna državna mirovina u SAD-u premala za život: Pola radnika nema privatnu mirovinsku štednju

Američki državni mirovinski sustav suočava se s problemom sve manjeg broja radnika u odnosu na broj umirovljenika. Mirovine koje se isplaćuju nedostatne su za normalan život, a gotovo polovica radnika u privatnom sektoru nema privatnu mirovinsku štednju.

Mirovinski sustav SAD-a oslanja se na dva glavna stupa; državne mirovine i privatnu mirovinsku štednju. Ova kombinacija trebala bi osigurati pristojne prihode u starosti, no dio Amerikanaca suočava se s problemima jer su državne mirovine nedovoljne za normalan život, a mnogi nemaju privatnu mirovinsku štednju.

Državni mirovinski sustav ima slične probleme kao i mi

Državni sustav mirovinskog osiguranja financira se putem obveznih doprinosa koje plaćaju radnici i njihovi poslodavci. Trenutno radnici izdvajaju 6,2 posto svoje bruto plaće, dok poslodavci doprinose jednakim iznosom, što ukupno iznosi 12,4 posto.

No, američki sustav ima slične probleme kao i hrvatski. Prikupljena sredstva odmah se koriste za isplatu postojećih mirovina, što znači da sustav ovisi o stalnom priljevu uplata radnika. Zbog demografskih promjena, sustav se sve teže održava financijski stabilnim. Nekada je na jednog umirovljenika dolazilo više od pet radnika, dok je danas taj omjer pao na manje od tri radnika po umirovljeniku. Za usporedbu, u Hrvatskoj je situacija još lošija, te na jednog umirovljenika dolazi tek 1,39 radnika o čemu više pročitajte ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Dob za umirovljenje i visina mirovina

Dob za punu mirovinu trenutno iznosi 67 godina za mlađe generacije. Ipak, moguće je umiroviti se već sa 62 godine, ali uz trajno smanjene isplate, dok odgađanje umirovljenja do 70. godine omogućuje povećanje mirovine. Prosječna mjesečna mirovina iz državnog sustava iznosi oko 1.700 dolara prema podacima Social Security Reporta za 2023. godinu. Kako bi se zaštitila realna vrijednost mirovina, iznosi se prilagođavaju troškovima života.

Zbog smanjenja broja radnika u odnosu na broj umirovljenika, procjene pokazuju da će sustav nakon 2035. moći isplaćivati samo oko 80 posto mirovina ako ne dođe do nekih promjena.

Privatna mirovinska štednja

Osim državnih mirovina, Amerikanci imaju mogućnost štednje kroz razne privatne mirovinske planove. Najčešći među njima je 401(k) – plan koji zaposlenicima omogućuje da izdvajaju dio plaće na osobni mirovinski račun, često uz dodatne uplate poslodavca. Ušteđena sredstva ulažu se na financijskim tržištima, a porez na dobit plaća se tek prilikom povlačenja novca u mirovini.

Sličan sustav individualne štednje nudi i IRA (Individual Retirement Account), koji omogućuje radnicima da dodatno štede za mirovinu uz porezne olakšice. Roth IRA je posebna verzija ovog plana koja omogućuje povlačenje sredstava bez plaćanja poreza, pod uvjetom da su ispunjeni određeni kriteriji. Glavni uvjeti uključuju da vlasnik računa mora imati Roth IRA najmanje pet godina prije nego što može povući zaradu bez poreza. Također, isplate moraju biti izvršene nakon navršene 59,5 godine života, osim u posebnim slučajevima, poput kupnje prve nekretnine (do 10 tisuća dolara), invalidnosti ili smrti vlasnika računa.

Osim toga, postoje i posebni planovi poput 403(b) i 457, namijenjeni zaposlenicima u neprofitnim organizacijama i javnim institucijama.

Veliki postotak radnika nema privatnu štednju

Prema podacima američke investicijske kuće Fidelity prosjek stanja na 401(k) računima iznosi 131.700 dolara, dok je medijan znatno niži – oko 18.000 dolara, što ukazuje na velike razlike ušteđenih iznosa. Prema podacima iz 2024. godine, broj 401(k) milijunaša porastao je za 27%, dosegnuvši 537 tisuća, što pokazuje pozitivan trend u mirovinskoj štednji.

S druge strane, relativno velik postotak Amerikanaca nema privatnu mirovinsku štednju, pokazuju podaci Employee Benefit Research Institutea. U 2022. tek je oko 52 posto zaposlenih u privatnom sektoru sudjelovalo u nekom obliku dobrovoljne mirovinske štednje. Mnogi se oslanjaju isključivo na državni mirovinski sustav, koji se suočava s ranije opisanim problemima.

Financijska održivost državnog sustava najveći je problem jer bi, bez reformi, moglo doći do smanjenja isplata. Potencijalna rješenja uključuju povećanje doprinosa ili podizanje dobne granice za umirovljenje. No, takva rješenja, naravno, izazivaju političke i društvene rasprave. Bez pravovremenih promjena, milijuni Amerikanaca mogli bi se suočiti s financijskom nesigurnošću u starosti, što bi moglo imati šire ekonomske posljedice.

Učlanite se u mirovina.hr Viber grupu i budite u toku sa svim najbitnijim vijestima za umirovljenike. Pridružiti se možete klikom na link.