Pogledajte u kojim se europskim zemljama može ranije u mirovinu, a u kojima treba raditi i do 69. godine

Dob za odlazak u starosnu mirovinu u većini zemalja Europske unije je 65 godina. Međutim, taj se raspon kreće od 62 do 67 godina. Mnoge zemlje pritom su uvele daljnje postepeno podizanje dobne granice, zbog sve duljeg očekivanog životnog vijeka. U Francuskoj umirovljenici trenutno idu u mirovinu sa 62 godine, dok je primjerice u Danskoj uvjet 67 godina, s postupnim povećanjem na čak 69 godina.

Dob za odlazak u mirovinu u većini zemalja Europske unije je 65 godina, kao i u Hrvatskoj kada je riječ o muškarcima. No, produženjem životnog vijeka mnoge od njih podigle su granicu za redovno starosno umirovljenje ili to planiraju učiniti. Žene u mirovinu još uvijek kod nas idu prema nešto povoljnijim uvjetima, a kada to mogu učiniti ove godine, možete pročitati ovdje. Takva praksa postoji tek u nekolicini europskih zemalja.

Francuska podiže dob za odlazak u mirovinu

Raspon dobi za redovnu starosnu mirovinu u europskim se zemljama kreće od 62 do 67 godina. Najnižu dob za umirovljenje ima Francuska, u kojoj se u punu mirovinu trenutno ide sa 62 godine i tri mjeseca. Prošle godine ova je umirovljenička oaza, nakon velikih prosvjeda, usvojila reformu s postupnim podizanjem dobi za ostvarenje mirovine sa 62 na 64 godine do 2032. godine, piše Tportal.hr. S manje od 65 godina punu mirovinu može se zaslužiti još u Slovačkoj, Češkoj, Latviji, Litvi i Malti.

Najstrože uvjete za odlazak u mirovinu imaju Bugarska, Italija, Grčka i Danska, u kojima za umirovljenje treba napuniti 67 godina. Mnoge zemlje donijele su odluke o postupnom ili jednokratnom podizanju granice za umirovljenje u narednih desetak godina. Uglavnom se granica podiže na 67 godina, a Danska je već odlučila 2035. podići dob za umirovljenje na 69 godina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Pojedine zemlje vezale su godine za odlazak u mirovinu s rastom očekivanog životnog vijeka. Ovaj mehanizam je u primjeni u Finskoj, Danskoj, Cipru, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Portugalu i Slovačkoj. Fleksibilnu dobnu granicu za starosnu mirovinu imaju Finska, Norveška i Švedska, što znači da osoba može ostvariti mirovinu unutar određenog raspona godina.

Prijevremena mirovina od 59 do 63 godine

Raniju prijevremenu mirovinu poput Hrvatske omogućuje i većina europskih zemalja, a to je najčešće od dvije do pet godina ispod propisane zakonske dobi za starosnu mirovinu. Takva mirovina se kao i kod nas penalizira.

Dob za prijevremeno umirovljenje muškaraca varira od 59 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj, prema izvješću OECD-a. Za žene se kreće od 58 godina u Litvi do 63,7 godina u Njemačkoj, navodi Tportal.hr.

Hrvatska raniji odlazak u mirovinu muškarcima uvjetuje s najmanje 35 godina radnog staža. U Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža. U nekim zemljama, ako je staž osiguranja dug, prijevremeno isplaćena mirovina se ne smanjuje.

Primjerice, u Italiji je zakonska dob za umirovljenje 67 godina, ali ako duljina radnog staža i dob za umirovljenje zajedno iznose najmanje 102 godine, tada je umirovljenje moguće bez penala od 64. godine. Kod nas je ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine omogućeno osobama koje napune 41 godinu staža pa već sa 60 godina mogu u starosnu mirovinu.