Novosel objasnio što se događa s plaćama zbog kojih imamo male mirovine
O nelojalnoj praksi poslodavaca progovara predsjednik SSSH-a, Mladen Novosel. Upozorava da doprinosi od minimalne plaće ili plaće koju podižu tek neoporezivi dodaci, neminovno vode do male mirovine. Rješenje vidi u sektorskim kolektivnim ugovorima koji bi imali tarife ovisno o složenosti poslova. Novosel kaže da drugi stup nije uspio kapitalizirati štednju građana, odnosno da su od njega korist imale tek banke i država. Što se tiče zapošljavanja umirovljenika, od toga veću korist imaju, dodaje, poslodavci.
Da su plaća i mirovina neraskidivo povezani, upozorava predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel. Novosel često spominje upravo umirovljenike, o kojima sada progovara i za Sindikat umirovljenika Hrvatske kao jednog od svojih članova.
Minimalna plaća, a ostatak na ruke ili neoporezivo
– Dugogodišnja je praksa i pravilo da mali i srednji poduzetnici, što obuhvaća kompletan turistički sektor ili male trgovine, službeno isplaćuju minimalnu bruto plaću. Nebrojeno su me puta pitali, kada bih primjerice ušao u pekarnicu, hoćete li nam podignuti plaću, misleći na minimalac koji Vlada krajem godine utvrdi za naredno razdoblje, jer to je ono što čitava vojska radnika dobiva na svom bankovnom računu. Ostalo se isplaćuje na crno ili kroz nešto zakonski neoporezivo, smišljeno zato da plaće izgledaju bolje i da poslodavac zadrži dobit. No, pitanje je kako će jednog dana izgledati mirovina radnika kojemu se samo iz te minimalne plaće odbijaju doprinosi za mirovinsko. Dakle, priča o povećanju današnjih plaće, izravno je povezana s većim mirovinama u budućnosti, rekao je Novosel za Glas umirovljenika.
Rješenje vidi u takozvanim sektorskim kolektivnim ugovorima, odnosno da se odrede tarife koje bi obvezale poslodavce ovisno o složenosti poslova. Zakonski je to jednostavno provesti, ali problem je kod malih firmi koje nemaju sindikat pa ih nitko ne nadzire. Novosel predlaže da se nekom uredbom ili posebnim zakonom obveže poslodavca da, primjerice, kvalificiranog radnika koji obavlja kvalificirani rad, ne može prijaviti na minimalnu već zakonom utvrđenu plaću.
Radnici trebaju promisliti o neoporezivim dodacima
– Sve se to odražava na sadašnje i mirovine budućih umirovljenika. Zato bi se i sami radnici trebali socijalno osvijestiti, jer većina ih ne razmišlja što će biti kada dođe vrijeme za mirovinu. Ponudi li im poslodavac neki neoporezivi dio na plaću, oni prihvaćaju jer novac im treba sada. Mali je broj onih koji znaju da se iz tog dijela ne uplaćuju doprinosi za mirovinu i to je odgovor na pitanje zašto tako malo novca ulazi u mirovinski fond i zašto svake godine nedostaje ogroman novac za isplatu mirovina. Vlada taj nedostatak krpa iz proračuna i javlja se apsurdna situacija u kojoj iako uplaćujemo u mirovinski fond, moramo prihvaćati Vladine milodare, objasnio je Novosel.
Sindikalist ističe i da drugi stup nije uspio kapitalizirati štednju građana. Mirovinu iz drugog stupa lani je izabralo samo 2.800 građana, o čemu više možete pročitati ovdje.
– Nakon ovih dvadesetak godina vidimo da radnici s prosječnim plaćama, kojima je 2. stup bio namijenjen, nisu dobili ništa. Radi se o nevjerojatnom novcu od kojega su profitirale banke i država. Zato se o njegovom ukidanju ne razmišlja, 2. stup još je uvijek krava muzara, fondovi se pune, banke su zadovoljne, ali to će se kad-tad urušiti, kaže.
Umjesto da je Vlada nakon dvadeset godina napravila analizu, posegnula je za dva mamca, povećanjem dodatka i jednokratnom isplatom. Pitanje je kome se isplati posegnuti za tih 20 posto isplate, jer upravo se za toliko umanjuje i mirovina. Dakle, to eventualno može koristiti samo onima koji su čitav radni vijek imali visoku plaću i takvu jednokratnu isplatu mogu iskoristiti za dodatno ulaganje, odnosno povećanje kapitala, upozorava Novosel. Drugi koji su se odlučili za to zapravo su podmirivali dugove prije odlaska u mirovinu koja im je posljedično bitno niža.
Zapošljavanjem umirovljenika profitiraju poslodavci
Novosel nije naklonjen zapošljavanju umirovljenika na pola radnog vremena. Trenutno ih radi oko 30.000, o čemu smo pisali ovdje. Iako takav koncept pomaže egzistenciji još relativno zdravih umirovljenika, znali su, kaže, da će takvu situaciju poslodavci iskoristiti za još malo povećanja vlastitoga profita.
– Naš je cilj omogućiti umirovljenicima da kroz drukčije formule izračuna mirovina mogu živjeti barem donekle pristojno. Mnogi umirovljenici bez obzira na svoje zdravstveno stanje danas trebaju raditi kako bi preživjeli i to je licemjerje socijalne politike i države. Jedini koji ovdje uistinu profitiraju su poslodavci koji zaposlivši umirovljenika imaju manja davanja.
