Novi zakon, nova diskriminacija? Nakon 65. godine radit će uglavnom na bolje plaćenim poslovima, a dobit će i veće mirovine

Izmjenama i dopunama Zakona o radu i Zakona o mirovinskom osiguranju, oni koji ostanu na poslu nakon 65. godine imat će 27 posto veće mirovine. No, problem je u tome što će uglavnom riječ biti o ljudima na bolje plaćenim poslovima.

Zbog nedostatka radne snage umirovljenici već neko vrijeme popunjavaju tržište rada. Novim izmjenama i dopunama Zakona o radu, dopustio bi se redovan rad i nakon 65. godine života, uz dogovor radnika i poslodavca. No, pomalo je paradoksalno da će se to u većoj mjeri odvijati na bolje plaćenim radnim mjestima. Sindikalisti upozoravaju da oni koji se najviše potroše tijekom svog radnog vijeka, nisu u stanju raditi do 70., iako imaju niske mirovine, što dovodi do diskriminacije.

Večernji list piše da će svi koji se odluče ostati u svijetu rada moći podebljati mirovinu za 27 posto, ako ostanu raditi još pet godina. Uglavnom bi to trebali biti poslovi u javnom sektoru ili menadžerske pozicije, iako ne spadaju u deficitarna zanimanja, niti u ona gdje je interes društva da ljudi s bogatim znanjem i iskustvom ostanu u svijetu rada. Postoji bojazan da bi moglo doći do još većeg jaza između onih koji su odradili čitav svoj radni vijek i drugih skupina, privilegiranih visokim plaćama, odnosno mirovinama.

– U postupku je konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju kojima će se za tri posto povećati minimalne mirovine, omogućiti paralelno korištenje osobne i obiteljske mirovine te osobama starijima od 65 godina polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećati s 0,34 posto za svaki mjesec rada na 0,45 posto. To je znatno povećanje. Načelno, poticanje ljudi da rade dulje nije loša stvar jer imamo loš omjer između radnika i umirovljenika i relativno puno mladih umirovljenika. A treba li poticati baš radnike od 65 godina ili one koji su mlađi da dulje rade, to je stvar politike. Nagrađivanje kasnijeg odlaska u mirovinu nije samo po sebi loše, govori stručnjak za radno i socijalno pravo profesor Željko Potočnjak.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

On se slaže da u nizu profesija jednostavno nije moguće zadržati ljude u radnom odnosu, čak i da oni žele raditi, čime će zapravo biti “oštećeni” ili “kažnjeni” malim mirovinama. Da ne govorimo o tome kako najavljenim izmjenama Zakona o radu više neće imati pravo ni na otpremninu. Potočnjak tvrdi da je to stvar socijalne politike i da se nameće pitanje je li prikladno tako i toliko poticati ljude na dulji rad. No, problem je što su hrvatski radnici lošijeg zdravlja. Muškarci u Hrvatskoj, prosječno bivaju zdravi svega 56,5 godina. Šveđani, primjerice, imaju dobro zdravlje oko 70 godina. Sindikalist Krešimir Sever upozorava da mnogi ne mogu raditi ni do 65. godine života, a kamoli kasnije.