Kako starenje stanovništva utječe na mirovine? Demograf objasnio, a predložio je i poboljšanje

Demografski trendovi uvelike oblikuju društvo i zato je nužno razumjeti kako utječu na sve aspekte društva te u konačnici i na sam mirovinski sustav. Iako predikcije vezane uz demografske trendove nemaju pozitivan prizvuk barem u ovom trenutku, možemo zaključiti kako će se uslijed medicinskih i inovacijskih dostignuća kvaliteta života starijeg stanovništva poboljšati, a usto produžiti i životni vijek.

Postoje i druga rješenja koja mogu pomoći u suzbijanju negativnih trendova, poput ulaganja u programe za poticanje nataliteta, poboljšanja uvjeta rada i života te podrška mladima pri zapošljavanju i obrazovanju, što su ključni koraci u stabilizaciji demografske slike.

I mirovinski fondovi mogu imati značajnu ulogu u poboljšanju demografskih trendova svojim strateškim ulaganjima. Također, podržavanjem inovacija, start-upova i obrazovnih programa mirovinski fondovi mogu pridonijeti zadržavanju talenata u zemlji, što bi dugoročno moglo pomoći u preokretanju negativnih demografskih kretanja, a time i stabilniji mirovinski sustav.

Kako bismo doznali koja su rješenja potrebna pri suzbijanju negativnih demografskih trendova te koja je uloga mirovinskih fondova u tome, razgovarali smo s Krešimirom Ivandom s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta iz Zagreba, koji se specijalizirao za demografska istraživanja i analizu populacijskih trendova. Njegov rad obuhvaća širok spektar tema povezanih s demografijom, kao i migracijske procese, starenje stanovništva, ekonomske implikacije demografskih promjena te utjecaj demografskih faktora na tržište rada i ekonomski rast.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Svojim radom i brojnim publikacijama aktivno doprinosi raspravama o demografskoj budućnosti Hrvatske i šire regije. U razgovoru s njim, u sklopu serijala financijskog opismenjavanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, doznali smo kakva je trenutna situacija u Hrvatskoj, koja su rješenja potrebna kako bismo utjecali na demografsku sliku te kako mirovinski fondovi mogu pridonijeti pozitivnom trendu demografije.

Velike demografske promjene

„Trenutna situacija“, govori Ivanda, „pokazuje da Hrvatska prema većini indikatora pripada demografski najstarijim i najugroženijim zemljama na svijetu. Fertilitet, odnosno prosječan broj djece po ženi, već je nekoliko desetljeća na razini oko 1,5 djeteta po ženi, što je nedovoljno za obnavljanje generacija. Fertilitet je nizak i u ostatku razvijenih zemalja, ali većina njih nije imala masovno iseljavanje kakvo je Hrvatska imala u posljednjih stotinjak godina, a nama danas najvažnije, u vrijeme od ulaska u EU.“ „Takvi trendovi“, objašnjava, „znače da nam je radna snaga sve starija i malobrojnija, a potrošnja vezana uz starenje stanovništva, poput korištenja zdravstvenih usluga i socijalne skrbi, značajno raste.“

„Rast troškova mirovinskog sustava očit je primjer posljedica demografskih promjena. Također, starije stanovništvo troši drugačije nego mlado, pa je i pozadina novih investicija u zemlji potpuno drugačija”, govori Ivanda te ističe kako je mlado stanovništvo nositelj promjena u društvu, kreativnosti i investicija, odnosno ulaganja u budućnost i čini najznačajniji dio ljudskog kapitala.

Također naglašava i da su te demografske, društvene i gospodarske promjene uzrok uvoza radne snage, o čemu se danas vode mnoge rasprave. „Činjenica je da u nekim sektorima, poput građevinarstva, ovisimo o uvozu radne snage već dugi niz godina. Uvoz radne snage je neminovnost jer demografske promjene u Hrvatskoj znače malobrojniju i stariju radnu snagu”, govori Ivanda te dodaje da je s druge strane, današnja generacija mladih obrazovanija nego prijašnje, što također utječe na činjenicu da je sve manje zainteresiranih za određene poslove koji su nužni našem gospodarstvu pa ih moramo uvoziti. Dakle, demografske, društvene i gospodarske promjene su uzrok uvoza radne snage.

Koncept sustava međugeneracijske solidarnosti

Na pitanje što je s tradicionalnim sustavom međugeneracijske solidarnosti, Ivanda odgovara da je to koncept koji je funkcionirao u uvjetima kada je dizajniran i kada je operativno zaživio, što je u nekim zemljama bilo prije više od stotinu godina. Međutim, naglašava da je takav sustav bio održiv jer je tadašnje stanovništvo bilo mlado, s vrlo malim udjelom starije populacije i umirovljenika.

„U takvim uvjetima, gdje je na jednog umirovljenika dolazilo po četiri, pet ili više osiguranika, sustav je mogao funkcionirati samostalno. Onog trenutka kada se omjer osiguranika i umirovljenika pogoršao, taj sustav više nije bio samoodrživ, već je bilo potrebno iz drugih izvora, a u slučaju Hrvatske to je državni proračun, dopuniti sustav. Razmjeri su zapanjujući jer gotovo četvrtina hrvatskog proračuna odlazi na mirovine. Samo zamislite da dio tog novca možemo upotrijebiti za investicije ili smanjiti poreze”, govori Ivanda.

Implikacije na javne financije

Kada govorimo o demografskom starenju, Ivanda govori da je produljenje očekivanog trajanja života jedno od najvećih ljudskih postignuća. Ono u sebi sažima sav napredak u ekonomiji, tehnologiji i društvu, a danas je očekivano trajanje života u nekim europskim zemljama i iznad 80 godina, što nosi i određene izazove.

„Naime, demografsko starenje i smanjenje broja stanovnika podrazumijevaju dvostruko negativan učinak na javne financije. S prihodovne strane, smanjuju se uplate doprinosa i drugih poreza, dok se s rashodovne strane povećavaju izdaci za mirovine, zdravstvo i socijalnu skrb. I zato je ključno zadržati i unaprijediti kvalitetu, a u isto vrijeme ostati financijski odgovoran”, naglašava Ivanda.

Uloga II. stupa – obveznih mirovinskih fondova

„Sustav međugeneracijske solidarnosti temelji se na odnosu mladog i starog stanovništva koji je nepovratno promijenjen na štetu sustava“, govori Ivanda.

„Uzimajući u obzir očekivane buduće demografske trendove, drugi stup mirovinskog sustava u danom okruženju može predstavljati model kojim se smanjuje ovisnost o istima. Iz demografske perspektive“, govori, „svaki model koji se zasniva na individualnoj štednji i ulaganjima smanjuje ovisnost o budućim demografskim trendovima i daljnjem starenju stanovništva.“

„U Hrvatskoj tek očekujemo značajniji rast očekivanog trajanja života ili bi bar trebali težiti tome, kakvog primjerice imaju Španjolska i Italija. Razvoj tržišta rada, rast gospodarstva i adekvatna regulativa osnovni su preduvjeti uspješnosti modela koji se temelji na individualnoj štednji i ulaganju”, mišljenja je Ivanda.

Na pitanje što bi kao stručnjak predložio kao poboljšanje u našem mirovinskom sustavu kako bi bio dugoročno održiviji i efikasniji, Ivanda odgovara da postoji neiskorišten potencijal u odnosu mirovinskih fondova i tržišta kapitala/gospodarstva u Hrvatskoj, za što je potrebno mijenjati regulativu vezanu za ulaganja mirovinskih fondova, zatim povećati izlaske na burzu domaćih poduzeća i financiranja javnih projekata.

„Također i povećanje financijske pismenosti može potaknuti određene pozitivne promjene. Danas zanemariv udio osiguranika zna ili mijenja kategoriju rizičnosti obveznog mirovinskog fonda. Smatram da bi u idealnom scenariju, uz značajno povećanje financijske pismenosti građana, član trebao imati i veću slobodu u upravljanju svojim ulaganjima u obveznom mirovinskom fondu negoli je to sadašnji model s tri razine rizičnosti A, B i C“, govori Ivanda.

Tri rješenja za bolju demografsku sliku

Za kraj nam daje i svoja tri rješenja kako bi se poboljšao demografski trend.

„Motivacija za iseljavanje kombinacija je ekonomskih i društvenih faktora. Zato na prvo mjesto stavljam razvoj institucija kao preduvjet za zadržavanje stanovništva u Hrvatskoj. Drugo, razvoj family-friendly okruženja kao poticaj za roditeljstvo. Mlade žene su danas obrazovanije nego ikad prije i zaposlene podjednako kao muškarci. U takvim uvjetima opće okruženje koje je naklonjeno zaposlenim majkama preduvjet je zadržavanja ili povećanja fertiliteta. Treće, snažan i kontinuiran gospodarski rast potaknut inovacijama i kreativnošću kao privlačan faktor za doseljavanje kako povratnika, tako i drugih građana”, kaže Ivanda.

Utjecaj individualne mirovinske štednje na demografska kretanja

Zadaća mirovinskih fondova u odnosu na demografsku problematiku je jasna: kapitalizirati individualnu štednju svojih članova kako bi se vremenom što veći teret za mirovine prenosio s javnih financija na osobnu odgovornost osiguranika. Tako se rasterećuju javne financije koje će potom moći alocirati više javnih sredstava za rast produktivnosti društva. Također, individualnom mirovinskom štednjom očekivan je učinak poticanja osiguranika na duži radni vijek.

Rast produktivnosti društva zasigurno može biti bitan čimbenik za poticanje mladih za ostanak u Hrvatskoj, kao i mogući povratak onih koji su otišli.

Sekundarno, ali bitno, promicanjem dobre korporativne kulture u dioničkim društvima u kojima su mirovinski fondovi dioničari, kako je to već napravljeno u nekoliko hrvatskih dioničkih društava, ostvaruje se pozitivni učinak na dinamičnost hrvatske korporativne scene, otvaranje dodatnih radnih mjesta te rast plaća, što je zasigurno bitno u domeni demografije.

Kako nove tehnologije poput umjetne inteligencije utječu na mirovine, pisali smo u ovom tekstu.

U sklopu financijskog opismenjavanja sadržaj donosi PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, u suradnji s portalom mirovina.hr i agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia