Ivan Burazin: Ovo su tri sektora na koja će AI najviše utjecati

Posljednjih godina sve više kompanija i institucija prolazi proces digitalne transformacije kako bi unaprijedile svoju inovativnost i zadržale konkurentnu prednost. Ova promjena više nije stvar izbora, već nužnost jer se tehnološki napredak, uključujući umjetnu inteligenciju (AI) i automatizaciju, pokazao ključnim za postizanje održivog ekonomskog rasta.

Digitalna transformacija, a ponajviše umjetna inteligencija vjerojatno će najviše utjecati na mlađe generacije jer kao informatički najpismeniji dio populacije imaju ključnu ulogu u oblikovanju i primjeni tih tehnologija.

I mirovinski fondovi mogu također svojim djelovanjem, odnosno ulaganjem u start-upove i kompanije, pozitivno utjecati na tehnološki napredak, čime se osigurava kvalitetniji život budućim naraštajima, a samim time i stabilniji mirovinski sustav.

Kako bismo doznali koje će tehnološke inovacije imati širi utjecaj na društvo u sljedećim godinama, u sklopu serijala financijskog opismenjavanja PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d. za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, razgovarali smo s Ivanom Burazinom koji je radio kao direktor za developersko iskustvo u Infobipu i osnivač je start-upa Codeanywhere. Prije nekoliko godina pokrenuo je s partnerima svoj novi start-up Daytona koji nudi samostalno upravljana razvojna okruženja posebno prilagođena zahtjevima velikih organizacija i reguliranih poduzeća. Također, osnivač je poznate developerske konferencije Shift koja se održava posljednjih četrnaest godina.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

AI ima veći potencijal od svih dosadašnjih tehnoloških pomaka

Na početku razgovora naglašava kako je trenutno jedno od najbrže rastućih područja u IT industriji umjetna inteligencija, posebno generativna AI i strojno učenje.

„Kompanije ulažu znatna sredstva u AI kako bi stekle konkurentsku prednost i unaprijedile automatizaciju. Više od 600 milijardi dolara uloženo je u AI, a ta ulaganja rastu svakodnevno”, govori Burazin.

Dodaje i kako sigurnost informacija također ubrzano raste zbog sve većih prijetnji kibernetičkim napadima i curenjem podataka, a zbog rizika koje donosi AI očekuje se da će ulaganja u sigurnost rasti istodobno s AI-em jer tehnologija donosi onoliko prijetnji koliko i koristi. Također naglašava da razlog za ovolika ulaganja u AI leži u činjenici da je njegov potencijal veći od svih dosadašnjih tehnoloških pomaka.

Prema istraživanjima 73 posto američkih kompanija već koristi AI

Kada govorimo o umjetnoj inteligenciji, Burazin objašnjava da se ona odnosi na tehnologiju koja omogućuje računalnim sustavima obavljanje zadataka koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju, poput prepoznavanja uzoraka, donošenja odluka i učenja iz podataka, a njezin razvoj temelji se na naprednim algoritmima, posebno u područjima kao što su strojno učenje i duboko učenje, koja omogućuju strojevima ne samo da prepoznaju obrasce već i da predviđaju te donose preporuke na temelju podataka.

„Generativni AI, poput modela koji koristi ChatGPT, omogućava strojevima da stvaraju nove sadržaje poput tekstova, slika ili čak koda, čime se proširuju njihove potencijalne primjene u poslovanju i svakodnevnom životu”, objašnjava Burazin i dodaje kako je u posljednjih nekoliko godina AI postao središnji dio poslovanja, s povećanim ulaganjima i primjenama u gotovo svakom sektoru.

„Prema nekim istraživanjima 73 posto američkih kompanija već koristi AI u barem nekim segmentima poslovanja, a generativni AI je u 2023. zabilježio porast korištenja, pogotovo u područjima kao što su marketing, ljudski resursi i upravljanje lancem opskrbe”, kaže te dodaje kako se ova tehnologija sve više koristi za analizu neobrađenih podataka omogućujući kompanijama da donose brže i preciznije poslovne odluke te da unaprjeđuju odnose s kupcima putem personaliziranih interakcija.

„Predviđa se da će AI fundamentalno promijeniti način na koji kompanije ostvaruju prihod, a AI će utjecati na otprilike 40 posto radnih mjesta diljem svijeta, pri čemu će neka zanimanja biti zamijenjena automatizacijom, dok će druga biti unaprijeđena suradnjom s AI tehnologijama”, kaže Burazin, ali naglašava kako to donosi nove prilike, ali i izazove u upravljanju radnom snagom, zbog čega su nužne politike koje podržavaju prijelaz na AI, kao i ulaganja u prekvalifikaciju radnika.

Utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje

Burazin kaže da već danas AI donosi poslovnim organizacijama mjerljive koristi poput smanjenja troškova i povećanja prihoda. Primjerice, u sektoru logistike i upravljanja zalihama, AI rješenja omogućuju kompanijama optimizaciju zaliha, smanjenje zastoja i poboljšanje opskrbnog lanca, što rezultira uštedama i povećanjem efikasnosti. Koristi se, dodaje, i u financijskim uslugama za otkrivanje prijevara u stvarnom vremenu, što dodatno poboljšava sigurnost podataka i smanjuje operativne rizike.

„Kako se tehnologija nastavlja razvijati, kompanije koje brzo usvoje AI rješenja bit će u prednosti u odnosu na konkurenciju, ostvarujući veći povrat ulaganja i postajući agilnije na tržištu koje se brzo mijenja. Ulaganjem u AI kompanije ne samo da povećavaju svoju produktivnost i profitabilnost već stvaraju temelje za dugoročni rast i otpornost na tržištu u budućnosti”, govori.

Razvoj start-upova i njihova važnost

Burazin je mišljenja i kako su upravo start-upovi ključni pokretači gospodarskog rasta, posebno u zemljama poput Hrvatske, gdje postoji potreba za diverzifikacijom ekonomije i smanjenjem oslanjanja na turizam.

„Primjeri iz drugih zemalja pokazuju konkretne koristi koje start-upovi donose gospodarstvu, a jedan od tih primjera je stvaranje novih radnih mjesta. Naime, prema Svjetskoj banci, start-upovi i male kompanije odgovorni su za više od polovice svih formalnih radnih mjesta u svijetu. Samo u SAD-u start-upovi doprinose s više od 15 posto ukupnog broja novih radnih mjesta”, govori Burazin te ističe i važnost privlačenja stranih investicija.

„Primjeri poput Indije pokazuju kako uspješan start-up ekosustav može privući strana ulaganja. Indijske start-up kompanije privukle su milijarde dolara financiranja od međunarodnih investitora, a slični trendovi prisutni su i u Africi”, kaže Burazin te dodaje kako je važnost start-upa i u poticanju inovacija.

„Start-upovi rješavaju specifične probleme koji često ostaju zanemareni od strane velikih kompanija. Oni primjenjuju inovativna rješenja u područjima kao što su čista energija, digitalno zdravstvo i financijska tehnologija”, govori.

Hrvatska se nalazi na 11. mjestu po broju jednoroga po glavi stanovnika

Naglašava i da je Hrvatska visoko rangirana po broju jednoroga po glavi stanovnika, a nalazi se na 11. mjestu u svijetu prema Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO).

„Za taj uspjeh možemo zahvaliti kompanijama kao što su Infobip, Rimac Automobili i Verne. Zajedno su unaprijedili hrvatski start-up ekosustav, a ovi jednorozi pridonose otprilike 4,1 posto nacionalnog BDP-a, što Hrvatsku stavlja ispred globalnih divova poput Kine, kada je riječ o ekonomskom utjecaju jednoroga relativno na BDP.”

„Međutim“, naglašava Burazin, „kako bismo zadržali i proširili ovaj zamah, Hrvatska treba fokusirati svoje napore specifično na razvoj AI sektora. Kako bi Hrvatska postala regionalni lider u AI-u, trebala bi povećana ulaganja u AI istraživanja, podršku države start-upovima koji se fokusiraju na AI te jačanje partnerstva između tehnoloških kompanija i akademskih institucija.”

Tri područja na koja će najviše utjecati AI

Na pitanje hoće li umjetna inteligencija imati širi utjecaj na društvo u sljedećim godinama, Burazin je mišljenja da hoće te da će najviše utjecati na financijski sektor, zdravstvo i korisničku podršku.

„AI transformira korisničku podršku, posebno kroz integraciju konverzacijske umjetne inteligencije u glasovne i tekstualne interakcije. Alati temeljeni na AI-u postaju sve sposobniji za prepoznavanje korisničkih namjera, personalizaciju interakcija i brže rješavanje problema, što dovodi do boljeg zadržavanja i zadovoljstva korisnika”, kaže Burazin.

Navodi da se uloga AI-a sve više širi i u zdravstvu. Predviđa se značajan rast u dijagnostici i liječenju, a očekuje se da će AI igrati ključnu ulogu u medicinskom snimanju i robotikom podržanim operacijama.

„Ova tehnologija ne samo da poboljšava preciznost već i smanjuje ljudske pogreške čineći složene operacije sigurnijima te ubrzava oporavak”, dodaje uz tvrdnju da se AI algoritmi sve više koriste i u dijagnostici i za predviđanje ishoda liječenja pacijenata s visokim stupnjem točnosti, što omogućuje osobniji pristup liječenju i poboljšava kvalitetu skrbi.

„Zanimljivo je i da financijski sektor već uvelike koristi AI, posebno za otkrivanje prijevara i upravljanje rizicima. U financijama 67 posto lidera vjeruje da će AI revolucionirati financijske operacije smanjenjem administrativnih zadataka, omogućavanjem planiranja scenarija i podrškom donošenju strateških odluka”, kaže Burazin.

Mogući utjecaj mirovinskih fondova na razvoj tehnologije i inovacija

„Pored izravnih ulaganja mirovinski fondovi s udjelima u stabilnijim hrvatskim kompanijama mogli bi iste poticati da usvoje AI tehnologije razvijene od strane lokalnih start-upova. Poticanjem kompanija da istraže primjenu AI-a u korisničkoj podršci, zdravstvu i financijama mogu stvoriti potražnju za lokalnim AI rješenjima unaprjeđujući rast tehnološkog sektora“, govori Burazin.

Dodaje kako bi stvaranjem okruženja u kojem etablirane kompanije postaju značajni kupci lokalnih AI usluga, mirovinski fondovi mogli pomoći u pozicioniranju Hrvatske kao regionalnog lidera u AI inovacijama. Ova strategija minimizira rizike povezane s izravnim ulaganjima u start-upove i podržava rast lokalnih AI kompanija na održiv način.

Uloga mirovinskih fondova u razvoju start-upova i umjetne inteligencije

Mirovinski fondovi i dalje primarno ulažu u dionice listane na burzi, čime minimiziraju rizik za članove kroz veću transparentnost i likvidnost investicija. No, zakonodavac je novim propisima omogućio i mala izravna ulaganja u kompanije čiji se poslovni udjeli nude na platformama za skupno financiranje, što otvara kanal za izravno ulaganje u start-upove.

Ključni prostor za mirovinske fondove da podrže domaći start-up ekosustav su alternativni investicijski fondovi, koji uključuju venture capital fondove. Kroz takva ulaganja mirovinski fondovi koriste ekspertizu venture capital fondova koja im omogućuje pristup ulaganju u rastuće kompanije. Zakonodavne izmjene su dodatno proširile kapacitete fondova za ulaganje u ovaj segment. Dobrobit ovakvih ulaganja je višestruk jer osim podupiranja domaće start-up scene i potencijalno viših prinosa pa time i budućih mirovina, ona imaju velik utjecaj na razvoj poduzetništva, održivost rasta, stvaranje poticajnog okruženja za razvoj nove generacije visokoobrazovanih stručnjaka koje želimo zadržati u državi i ostalo.

Kroz štednju u mirovinskim fondovima koji ulažu u dionice kompanija koje su generatori tehnološkog napretka, članovi mirovinskih fondova posredno ulažu u kompanije koje stvaraju inovativna tehnološka rješenja te na taj način postaju suvlasnici takvih kompanija sudjelujući u razvoju budućnosti.

O tome kako starenje stanovništva utječe na mirovine pisali smo u ovom tekstu.