Mirovine Jasna Petrović o radu u mirovini na osam sati: 'Stvar pojedinca i njegove odluke'

Jasna Petrović o radu u mirovini na osam sati: 'Stvar pojedinca i njegove odluke'

Umirovljenici pravo na rad u mirovini nisu imali oduvijek. Mogućnost je uvedena 2014. godine, a prava su se od 2019. proširivala. Zaslugom SUH-a, od 1. siječnja 2026. uz rad na pola radnog vremena s cijelom mirovinom, stariji od 65 moći će raditi i puno radno vrijeme s pola mirovine. Jasna A. Petrović stoji iza ove zakonske izmjene te smatra da je to stvar odluke svakog pojedinca. Oni, ističe, nisu uskraćeni za pola mirovine, jer dobivaju punu plaću.

Jasna A. Petrović
foto: Tea Ovničević|mirovina.hr

Jasna A. Petrović dugo je vodila Sindikat umirovljenika Hrvatske, pri čemu je izborila pravedniji položaj starijih osoba u Hrvatskoj. Danas je u mirovini, ali je i dalje aktivna kao zamjenica predsjednika Upravnog vijeća HZMO-a. Sada se osvrnula na polemiku oko rada u mirovini. Umirovljenici stariji od 65 godina moći će, naime, od 1. siječnja raditi i puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Trenutačno na pola radnog vremena radi oko 38.000 umirovljenika, o čemu smo pisali ovdje.

Mnogi su bili protiv toga da umirovljenici rade osam sati

Za rad u mirovini još se 2014. godine izborio upravo SUH. Pravo su prvo dobili starosni umirovljenici. Prava su mirovinskom reformom proširena 2019. godine i na ostale korisnike mirovina. Radom na pola radnog vremena, mirovina se ne obustavlja. Kasnije su pravo dobili i korisnici obiteljskih mirovina. Ipak, neki umirovljenici prema posebnim propisima imali su veća prava. Tako su umirovljeni vojnici i policajci mogli birati da rade i na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, Dakle, to pravo u mirovinskom sustavu nije ništa novo, ono već postoji, ali samo za pojedine povlaštene kategorije. Upravo zato je SUH tražio da istu mogućnost, ako to žele, dobiju svi umirovljenici. Dva su glavna razloga za rad u mirovini, male mirovine i rastuće siromaštvo kod starijih građana.

– Počeli smo na svakoj sjednici Nacionalnog vijeća inzistirati da se isto pravo omogući baš svim umirovljenicima, prijeteći da ćemo ići do Ustavnog suda, pa i Strasbourga. I uspjelo je, konačno, te će se od 1. siječnja 2026. to pravo izbora omogućiti svima. Zanimljivo je da su protiv toga izrazito bili profesori s katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, poneki radnički sindikati te predstavnici Svjetske banke i njihovi ‘miljenici’ i glasnogovornici. Nisu uspjeli, kao što znate, jer je ovaj puta ministar Piletić podržao umirovljeničke udruge, u razgovoru za Teleskop.hr otkriva Jasna A. Petrović.

Stvar pojedinca i njegove odluke

Ipak, protiv uzimanja pola mirovine u slučaju rada na puno vrijeme pobunili su se obrtnici, ali i pojedine stranke umirovljenika. Tako je Stranka umirovljenika u srpnju predala Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti ovakve zakonske odredbe. Smatraju da se time kažnjava radna aktivnost starijih osoba te da je riječ o mjeri koja je socijalno nepravedna, pravno neutemeljena i ustavno sporna. Upozoravaju da takva odredba zadire u već stečena imovinska prava, o čemu smo pisali ovdje.

Nekadašnja SUH-ova čelnica to, međutim, ne vidi tako, jer se u ovom slučaju dobiva puna plaća. To je svakako financijski povoljnija opcija od pola plaće i cijele mirovine.

– Ako smo se izborili za to ravnopravno pravo izbora, jasno je da je to stvar pojedinca i njegove odluke. Umirovljenici ne ostaju bez pola mirovine, već mogu raditi pola radnog vremena (20 sati tjedno) i primati cijelu mirovinu, no umanjenu zbog poreza. Ili pak raditi za punu plaću u punom radnom vremenu, što je sve češće ponuda na tržištu rada, zaključila je za Teleskop Jasna A. Petrović.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.