Evo što su sve umirovljenici dobili u 2023. godini: Rekordno usklađivanje, dodatke...

Rekordno usklađivanje mirovina koje je ukupno povećalo mirovine za 14 posto slaba je utjeha umirovljenicima zbog rekordne inflacije koja je premašila iznos rasta njihovih prihoda. Ipak, godina na izmaku donijela im je još neke pogodnosti kao što je isplata dijela obiteljske mirovine. Donosimo pregled sedam mirovinskih izmjena po kojima ćemo pamtiti umirovljeničku 2023. godinu.

Godina na izmaku bila je izuzetno teška za građane s malim prihodima, među kojima je i većina umirovljenika. Rekordna inflacija ‘popapala’ je i ono malo što imaju, a Vlada je krizu nastojala ublažiti interventnim rješenjima, ali i izmjenama u mirovinskom sustavu. Donosimo pregled svega onoga što se mijenjalo za umirovljenike u 2023. godini, a na što se u Saboru osvrnuo i nezavisni zastupnik Silvano Hrelja.

1. Isplata dijela obiteljske mirovine

Vlada je ove godine uvela mogućnost isplate dijela obiteljske mirovine uz onu vlastitu. U ovom trenutku to pravo koristi gotovo 100.000 korisnika, pretežno umirovljenica, s prosječnom svotom dodatka nešto višom od stotinu eura, o čemu možete više pročitati ovdje.

2. Povećane obiteljske mirovine

Obiteljske mirovine povećane su za 10 posto te sada iznose 80, umjesto prijašnjih 70 posto mirovine pokojnog partnera. To je povećanje obuhvatilo više od 200.000 umirovljenika s prosječnim povećanjem mirovine od 36 eura. Obiteljsku mirovinu prima 195.388 korisnika, a prosječna primanja im iznose 376 eura.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

3. Povećane najniže mirovine

Najniže mirovine, njih ukupno 308.525 povećane su za tri posto. Najniža mirovina trenutno iznosi 317 eura, a njezini korisnici u prosjeku imaju 28 godina radnog staža, o čemu smo pisali ovdje. Do povećanja je došlo jer je uvedena vrijednost najniže mirovine po godini staža od 12,13 eura, a taj će iznos rasti kod narednih usklađivanja.

4. Ukidanje dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje

Nakon 15 godina, koliko su bile na snazi, država je napokon ukinula krizne mjere, među kojima i plaćanje dodatnog zdravstvenog doprinosa od tri posto, što je povećalo mirovine za više od 30.000 umirovljenika, o čemu smo pisali ovjde.

Također, za 96.000 umirovljenika ukida se smanjenje mirovina za 10 posto što je proračunu oduzelo, a umirovljenicima dalo 23 milijuna eura u 2023. godini, što će u 2024. godini iznositi 112 milijuna eura, o čemu pročitajte više ovdje.

5. Rekordno usklađivanje mirovina

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje prema rastu potrošačkih cijena i plaća. Iako je riječ o zakonskoj obvezi, a ne odluci Vlade, umirovljenici su ove godine zbog inflacije doživjeli rekordno usklađivanje koje im je u drugoj polovici godine donijelo 8,42 posto veće mirovine. Zajedno s usklađivanjem s početka godine rezultiralo je to povećanjem mirovina za 14 posto, što predstavlja ukupno povećanje u 2023. godini od 60 eura u prosjeku.

– Uz redovno usklađivanje, ove je godine 680.000 umirovljenika dobilo povećanja mirovinskih primanja u rasponu od 3 do 10 posto, a korisnici dijela obiteljske mirovine za 27 posto, rekao je saborski zastupnik Hrelja.

6. Dodaci na mirovine

Od šest dosad isplaćenih dodataka ukupne vrijednosti 380 milijuna eura, dva se odnose na 2023. godinu, čime se obuhvatilo oko 700.000 umirovljenika. Iznosi Vladine pomoći zbog rasta troškova života kretali su se od 60 do 160 eura, a jednokratno novčano primanje dobili su svi oni čija mirovina ne prelazi 700 eura.

U to su po prvi put uključeni i umirovljenici koji rade, pri čemu im u cenzus ulaze oba primanja, ali i građani koji primaju samo inozemnu mirovinu. Isplatu još uvijek čekaju korisnici mirovina s inozemnim elementom, o čemu smo pisali ovdje.

7. Centri za smještaj starijih osoba

Uručeni su i ugovori za izgradnju i opremanje 18 centara za starije, što će povećati postojeće smještajne kapacitete za 1.800 mjesta. Točne lokacije budućih centara za starije osobe možete pronaći ovdje.

– Puno je to brojeva, ali i osjećaja postignuća kod onih koji su dali svoj doprinos u ostvarenju zadanih ciljeva, kao i osjećaja zadovoljstva kod umirovljenika koji koriste ova prava. Posla u mirovinskom sustavu uvijek ima, a ove brojke pokazuju tko ga zna raditi i tko će ga odraditi. Treba ukazivati što može bolje, ali tek nakon i ako se prizna što je dobro. Ova je godina bila, itekako dobra, zaključio je saborski zastupnik Silvano Hrelja.