Čak 27 posto umirovljenika mjesec ‘krpa’ s prosječnih 317 eura mirovine
Najniža prosječna mirovina je 317 eura, od čega živi 27 posto umirovljenika. Najvišu mirovinu primaju saborski zastupnici i članovi Vlade, 1.856 eura. S dvije njihove mirovine više od 220 tisuća umirovljenika živi cijelu godinu. Udio mirovine blago je porastao, a novi umirovljenici baš i nisu profitirali time što su radili dvije i pol godine dulje, jer im je starosna mirovina veća za desetak eura.
Euro kovanice | foto: Pixabay, vitaliy-m
Prosječna mirovina od 450 eura isplaćena je u studenom za 1,13 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima, iz čega su izuzeti vojnici, policajci i branitelji prema Zakonu o braniteljima. Takva mirovina čini 39 posto udjela u prosječnoj plaći. Prosječan umirovljenik radio je 31 godinu, a ušao je u 83. godinu života.
Svaki peti umirovljenik radio je dulje od 40 godina
Prosjek je nešto povoljniji kada na stranu stavimo one mirovine koje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplaćuje za 185.802 korisnika prema međunarodnim ugovorima, uglavnom u inozemstvo. Njima se isplaćuju razmjerno male mirovine pretežno za tek dio radnog staža odrađen u Hrvatskoj pa se bez njih prosječna mirovina penje na 508 eura, a udio mirovine u plaći na 44 eura.
Prosječna plaća za rujan iznosila je 1.156 eura. Građani koji su u starosnoj mirovini ne dosežu ni polovinu toga iznosa, točnije mirovina im je u prosjeku 544 eura, što čini 47 posto udjela. Prosjek ruše invalidske mirovine, njih gotovo 90.000 od 373 eura, ali i više od 160.000 obiteljskih mirovina s 430 eura.
Svaki peti korisnik mirovinskog sustava ima više od 40 godina radnog staža, u prosjeku su za 223.158 korisnika u pitanju 42 i pol godine, a za mirovinu od 620 eura. Imamo i 1.699 korisnika najviše mirovine, prema Zakonu o najvišoj mirovini, s primanjima od 1.295 eura za 37 godina radnog staža.
Radili su dulje, a starosna mirovina im je 10 eura veća
Alarmantan je podatak da imamo čak 308.525 korisnika najniže mirovine. To znači da 27 posto umirovljenika živi s prosječnih 317 eura, za što su radili 28 godina. Najniža mirovina određuje se kada je radniku mirovina izračunata prema stažu i plaćama manja od najniže. Računa se tako da se godine rada pomnože s aktualnom vrijednošću najniže mirovine (103 posto AVM-a) od trenutnih 12,13 eura.
Novih umirovljenika u 2023. godini dosad je gotovo 35 tisuća, što je najmanja brojka u istom razdoblju u posljednjih pet godina. Njihova prosječna mirovina je 526 eura (bez isplata korisnicima prema međunarodnim ugovorima). Oni u prosjeku imaju više od 33 i pol godine radnog staža. Radili su, dakle, dvije i pol godine dulje u odnosu na ukupni prosjek, no mirovina im je veća za samo 18 eura ukupno, odnosno za svega deset eura kada gledamo starosnu mirovinu.
Hrvatska isplaćuje i mirovine koje su priznate ili određene prema posebnim propisima, što znači da dio njih spada u opće mirovine svih umirovljenika te im podiže prosjek. Najviše među njima su one nekadašnjih saborskih zastupnika i članova Vlade, njih 683 koji primaju 1.856 eura u prosjeku. U stopu ih slijede redovni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 121 korisnik s primanjima od 1.721 euro.
