Pričali smo s Vanđelićem, Đakićem i drugim akterima koji su svjedočili ‘spornoj’ prodaji braniteljskih dionica INA-e MOL-u

Milan Dalmacija
25. kolovoza 2022.
Mirovine
A- A+

Prodaja dionica INA-e iz Fonda hrvatskih branitelja mađarskom MOL-u jedna je od većih mrlja u cijeloj trakavici oko domaće naftne kompanije. Bivši potpredsjednik Vlade, Damir Polančec je na sudu svjedočio o političkim pritiscima da se donese takva odluka, a bivši šef Nadzornog odbora INA-e i član Fonda HB, Damir Vanđelić smatra da su branitelji s cijenom od 2.800 kuna po dionici zakinuti. Kako bilo, posljedice te odluke se osjete i danas.

Fond hrvatskih branitelja nekoć je držao sedam posto dionica INA-e. | Foto: Facebook/INA

Jedini braniteljski investicijski fond u Hrvatskoj, Fond hrvatskih branitelja, započeo je s radom 2005. godine, u vrijeme kad su se dionice INA-e dijelile u udjele kojima su trebale raspolagati hrvatska i mađarska strana. Fondu HB je tada pripalo sedam posto dionica nacionalne naftne kompanije, a branitelji koji su tada ušli u fond, među kojima su i umirovljenici, mogli su tražiti isplatu dividendi tek nakon tri godine.

No, u to je vrijeme Upravno vijeće Fonda donijelo je odluku o prodaji cjelokupnog udjela mađarskom MOL-u, po cijeni od 2.800 kuna po dionici, odnosno ukupno 1,96 milijardi kuna. Toliko je ponudila mađarska kompanija. No, ta je ponuda bila neobvezujuća, a Upravno je vijeće nešto ranije donijelo odluku kako dionice neće prodavati po cijeni nižoj od 4.000 kuna po dionici. Ipak, početkom listopada 2008. prihvaćena je mađarska ponuda, čime je MOL povećao svoj udjel u INA-i na 32 posto. Uz još udjele koje su prodali ostali mali dioničari, MOL je dospio doći do većinskog paketa dionica u iznosu od 47,15 posto.

Cjelokupna prodaja INA-e Mađarima obavijena je sumnjivim poslovima. Saga će vjerojatno trajati i dalje, s obzirom na to da se u posljednje vrijeme spominje i izvlaštenje Mađara, no važno je znati kako je zbog cijelog posla, odnosno davanja mita, bivši hrvatski premijer Ivo Sanader pravomoćno osuđen na šest godina zatvora, dok je generalni direktor MOL-a Zsolt Hernadi dobio dvije godine. Hrvatska je nedavno izgubila i drugi međunarodni arbitražni spor oko INA-e, no dobro je prošla, jer mora platiti samo dio odštete koju je zahtijevao MOL.

Alegro

Mahunarke, orašasti plodovi i suho voće
Sniženo 20%
Provjerite i uštedite

Podravka

Odabrani proizvodi
Sniženo 25%
Provjerite i uštedite

Rubel

Deterdžent za rublje, 9 kg
69,99 kn
9,29 €
Prelistajte katalog

Profit je mogao biti i veći

Prodaja udjela iz Fonda HB djeluje kao kap u moru, no ona je značajna, jer je MOL-u otvorila put prema preuzimanju većinskog udjela, a možebitno i zakinula članove Fonda, odnosno branitelje. Na to je upozorio bivši predsjednik Nadzornog odbora INA-e, Damir Vanđelić u svojoj nedavnoj objavi na Facebooku. On tvrdi da je Fond samo na prodaji dionica mogao dobiti 840 milijuna kuna više, da je Upravno vijeće ostalo pri svom stajalištu da neće prodavati dionice ispod 4.000 kuna. Istaknuo je i da je četiri godine poslije dionica INA-e vrijedila 4.500 kuna, čime je Fond, da je prodao udjel u tom trenutku, mogao zaraditi dodatnih gotovo 1,2 milijarde kuna za isplatu udjela i dividendi braniteljima i to bez posebne premije koja je uobičajena za kupnju ovakvog paketa bez kojeg je nemoguće doći do većinskog vlasništva. Vrijedi podsjetiti da su dividende po pojedinačnom udjelu svakog branitelja za prošlu godinu iznosile 5,33 kune. S obzirom na sve što se događalo u INA-i tih godina, Vanđelić smatra da su branitelji definitivno zakinuti.

– Vlada je u to vrijeme izdala i naputak, odluku koja je bila vezana uz prodaju dionica po MOL-ovoj ponudi. Dala je preporuku da se zapravo to proda. Upravni odbor Fonda je, sjećam se da je tu bio najviše Đuro Dečak istaknut, rekao da neće slušati naputak Vlade, nego da smatraju da trebaju dobiti premiju na te dionice i da bi minimalna cijena trebala biti 4.000 kuna, podsjeća Vanđelić.

Dodaje da ga kao člana Fonda HB izrazito smeta što su dionice INA-e prodane za 2.800 kuna, jer to smatra niskom cijenom. Ističe da je uvjeren da je do svega došlo zbog političkog pritiska. Pritom se referira na svjedočenje u aferi INA-MOL bivšeg potpredsjednika Vlade, Damira Polančeca iz 2012. godine, koji je ustvrdio da mu je tadašnja potpredsjednica Vlade i predsjednica Fonda hrvatskih branitelja, Jadranka Kosor, povjerila da ju je na taj potez nagovorio upravo bivši premijer Ivo Sanader. Ona je sve to negirala u svom svjedočenju, punih sedam i pol godina poslije.

– Na hrvatske branitelje nitko nije mogao utjecati da odluče prodati dionice INA-e. Bili su samostalni. Proveli su široke rasprave s članovima braniteljskih udruga i glasali su za prodaju dionica. Je li s njima netko prije toga razgovarao to ne znam niti mi se itko žalio. Odluku o prodaji INA-inih dionica u Fondu za branitelje donijelo je društvo za upravljanjem imovinom Fonda nakon odobrenja upravnog odbora Fonda. Koliko se sjećam ja sam bila suzdržana. Moja funkcija bila je politička. Rekla sam im da odluka treba biti isključivo odluka hrvatskih branitelja, posvjedočila je Kosor dodajući da se tada nije bavila posljedicama te odluke.

Transakcija nastala kaznenim djelom?

Posljedice je kratko sumirao Vanđelić ističući da “danas nikakvog razgovora o upravljanju INA-om i opasnostima ne bi bilo da tih sedam posto nije prodano.” Dodao je da se o prodaji takvih dionica obično pregovara, jer su one od ključnog značenja.

Norveški naftni fond ima više novca od 10 najbogatijih ljudi na svijetu, umirovljenici profitirali

– To je, kako ispada po svjedočenju Polančeca, transakcija nastala kaznenim djelom, kao što su kaznenim djelom nastala ova dva dodatka u ugovoru, koje naša Vlada ne želi raskinuti. Sam DORH je dao mišljenje, koliko sam razumio suca Turudića koji je dao izjavu, da je zamjenica glavnog državnog odvjetnika u to vrijeme dala mišljenje da treba proglasiti ništetnim dodatke ugovoru o plinskom poslovanju i o upravljanju INA-om. Polančec, dakle, svjedoči da je to kazneno djelo, da je bilo političkih pritisaka da se donese komercijalna odluka u Fondu HB. Upravni odbor Fonda HB, imenovan od Vlade, predsjeda Jadranka Kosor, prenosi direktne pritiske, a možda je neke od njih Sanader i zvao. Vjerujem da je Đuru Dečaka, kao tvrd orah, zvao direktno Sanader. Takve transakcije, nastale zbog političkog pritiska osobe koja je pravomoćno osuđena radi mita te iste tvrtke, se poništavaju, jednostavno su ništetne, ustvrdio je Vanđelić.

Tadašnja ministrica hrvatskih branitelja i međugeneracijske solidarnosti i predsjednica Fonda HB, Jadranka Kosor, prije nekoliko dana je za Nacional izjavila da bi zaustavila provođenje štetnih ugovora da su u tadašnje vrijeme postojale presude protiv Sanadera i Hernadija. No, oko prodaje braniteljskog udjela u INA-i je ostala suzdržana, kao i na izglasavanju te odluke.

– Sve je tu poznato. Za te detalje se treba obratiti upravljačkom društvu koje je tad bilo na čelu, sve je što smo uspjeli dobiti od Kosor.

Ekonomski opravdana odluka

To upravljačko društvo je u ono vrijeme bilo Erste Invest, odnosno pod današnjim nazivom Erste Asset Management. Iz društva poručuju kako je prodaja dionica INA-e u tom trenutku bila “ekonomski bila u potpunosti opravdana” zbog zbivanja na tržištu i velikog broja zahtjeva za isplatu dividendi. Slično pojašnjenje stoji i u Poslovnom izvješću o radu Fonda iz 2008.

– Zbog pojačanog interesa za iskup udjela iz Fonda HB-a, bilo je potrebno osigurati adekvatnu razinu likvidnosti koja bi omogućila zadovoljavanje navedene potražnje. Također, to je razdoblje bilo karakterizirano početkom globalne gospodarske krize, što je rezultiralo značajnim padom cijena dionica na globalnim tržištima kapitala, uključujući i hrvatsko, te rastom kamatnih stopa zbog čega je značajno rasla i zaduženost Fonda kako bi se osigurala dovoljna razina likvidnosti. U takvim okolnostima, a imajući u vidu činjenicu da je cijena dionica INA-e, promatrano u odnosu na slične kompanije u okruženju, zadržavala relativno visoku cijenu, EAM je predložio prodaju dionica INA-e po cijeni koja je u tadašnjim okolnostima ocijenjena prihvatljivom. Prijedlog je prihvatio Upravni odbor Fonda HB-a te je u konačnici transakcija realizirana, poručili su iz Erstea.

Potvrdili su Vanđelićeve riječi da se pregovaralo i o većoj cijeni, kako bi se postigla bolja likvidnost fonda i veći prinosi. No, ostalo je na MOL-ovoj ponudi. Na pitanje je li bilo ikakvih pritisaka da tako i ostane, tadašnji, ali i sadašnji član Upravnog vijeća Fonda HB i član saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić odgovara da je jedini pritisak bio – braniteljski.

Kako živi preko 70.000 umirovljenih branitelja? Iznadprosječne mirovine uređene posebnim propisima

– Ma nije bilo pritiska. Pritisak je bio samih branitelja koji su htjeli prodati svoje udjele. Mi nismo imali kapitala od dividende da bi mogli isplatiti, a rok je dva mjeseca od podnošenja zahtjeva. Na pregovorima s MOL-om o kupnji tih dionica bili su pokojni Đuro Dečak i Drago Lovrić, kao članovi Upravnog odbora Fonda. Oni su predstavili što su postigli i kakvu su cijenu postigli i mislim da je to najbolja cijena koja se u to vrijeme mogla postići. Tada smo spasili Fond, jer smo isplatili sve one koji s u podnijeli zahtjev za prodaju svog udjela, poručio je Đakić.

Vanđelić tvrdi da je MOL u takvoj situaciji radio u vlastitom, ali i u interesu Mađarske. No, kao člana Fonda HB-a, smeta mu što su time narušeni hrvatski interesi i interesi članova Fonda HB. Zbog toga razmišlja i o tužbi.

– Dobit je prošle godine bila oko 1,3 milijarde kuna, a ove će biti oko četiri milijarde. Sedam posto od toga je nekakvih 100 do 300 milijuna kuna. U petnaestak godina bi dobili onoliko novca koliko su dobili za prodaju dionica, a još bi bili vlasnici tih dionica.

Moguće su i tužbe

Sad razmatram da li skupno tužiti Fond i tadašnjeg upravitelja, jer je to bilo suprotno interesima članova Fonda i tražiti da se to nadoknadi. Kad se brane državni interesi, onda nigdje nikoga. Evo, ovo je privatni interes. Gdje su sad glasni branitelji, šatori, plinske boce i ostali folklor? Fond je privatna institucija i ima svoje analitičare, imaju svog vanjskog partnera, zbog čega su imali puno više informacija i mogli su pametnije odlučiti. Plus, država je imala svoje informacije, a stječe ih javnim putem ili pomoću tajnih službi. Država je imala jako puno informacija i mogla je donositi puno bolje odluke. Jesu li dioničari izgubili? Smatram da jesu, jer je INA-ina dionica jedna od rijetkih koja ima stabilan prinos, oko pet do šest posto godišnje. Mogla bi i bolje da se njome bolje upravljalo. INA doista posluje osjetno lošije nego MOL koji INA-om upravlja. To se mjeri po dva parametra. Jedan je povrat na imovinu društva, a drugi je povrat na kapital društva. INA je tu skoro tri puta lošija, odnosno tri puta ćete manje novca dobiti za dionicu INA-e, nego za dionicu MOL-a. Kako to ako je isto upravljanje?, upitao se Vanđelić.

I bivši zaposlenik INA-e, Josip Đakić, smatra da bi najbolje bilo vratiti dionice INA-e u Fond. Drži kako MOL nije ispoštovao ništa iz ugovora potpisanih s Republikom Hrvatskom.

– Ako postoji mogućnost da se otkupi ponovno vlasništvo INA-e, mislim da je to jako dobra stvar. Ako budemo imali novca i načina da to realiziramo, mislim da je to najbolje, s obzirom na to da je primjetno i vidljivo da se nisu ugovorne forme o investiranju u INA-u dogodile, da se rafinerije nisu osvježile i da se nije dogodio nikakav pomak, mislim da te ugovorne forme treba proanalizirati i naći način da se Mađarima jasno kaže – oprostite, vi niste ispoštovali ugovor, rekao je Đakić i dodao kako “bi teško našli dobar način oplođivanja sredstava s Mađarima, to jest, isplata dividende koja bi trebala ići od INA-e.”

Strateški važna kompanija prešla je u strano vlasništvo poslovima zbog kojih su najodgovorniji ljudi osuđeni na zatvorske kazne. S druge strane, dioničari su dobili, čini se, kratkoročno povoljnu cijenu dionica. Posljedice već 20 godina duge trakavice vidimo i danas. Dio radnika je otpušten, dio proizvodnje ugašen, a cijene goriva prisilno kontrolira Vlada, ista ona koja gubi arbitraže i odbija raskinuti štetne ugovore s MOL-om.

Pričali smo s Vanđelićem, Đakićem i drugim akterima koji su svjedočili ‘spornoj’ prodaji braniteljskih dionica INA-e MOL-u
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap